Na temelju članka 54. stavak 1. Zakona o ustanovama (NN br. 76/93., 29/97.,47/99., 35/08.) te članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („NN“ br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12.,  i 86/12.)  ŠkolskiodborOsnovne školeMirkaPerešanasjedniciodržanojdana28. prosinca 2012.  godine uzprethodnusuglasnost Županije bjelovarsko-bilogorskeod 24. prosinca 2012. godine (KLASA:602-02/12-01/15, URBROJ:2103-09-12-23)donioje

 

 

 

S T A T U T

OSNOVNE ŠKOLE MIRKA PEREŠA

 

 

1. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

            Ovim Statutom pobliže se utvrđuju statusna obilježja, naziv, sjedište i djelatnost, zastupanje i predstavljanje, unutarnje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove, izricanje pedagoških mjera, položaj, prava i obveze učenika, učitelja i roditelja te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje Osnovne škole Mirka Pereša (u daljnjem tekstu: Škola) sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

            Izrazi koji se u ovom Statutu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.

 

Članak 2.

            Škola je osnovno obrazovna javna ustanova.

            Škola je pravna osoba. Upisana je Rješenjem u sudski registar ustanova kod Trgovačkog suda u Bjelovaru i u Zajednički elektronski upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

 

Članak 3.

            Osnivač Škole je Bjelovarsko-bilogorska županija.

Škola je pravni sljednik društvene pravne osobe Osnovne škole «29. novembar» Kapela koju je osnovala Općina Bjelovar svojom odlukom broj: 05-81191/961 od 26. rujna 1961.

 

 

II.NAZIV I SJEDIŠTE

 

Članak 4.

            Naziv Škole je Osnovna škola Mirka Pereša.

            Skraćeni naziv je OŠ Mirka Pereša.

            Sjedište Škole je u Kapeli.

            Škola ima u svom sastavu pet područnih razrednih odjela.

            Škola može promijeniti naziv i sjedište odlukom Osnivača.

 

Članak 5.

            Škola obvezno ističe naziv na zgradi u kojoj je njezino sjedište i nazgradama područnih odjela.

 

III. PEČATI I ŠTAMBILJI

 

Članak 6.

U radu i poslovanju Škola koristi dvije vrste pečata:

1. jedan pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog oblika, promjera 38 mm na kojem je uz rub ispisan naziv i sjedište Škole, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske
2. jedan pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog oblika, promjera 25 mm na kojem je uz rub ispisan naziv i sjedište Škole, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske
3. dva pečata okruglog oblika, promjera 38 mm i 25 mm, na koje, je uz rub ispisan naziv i sjedište Škole
4. jedan štambilj četvrtastog oblika (dužine 50 mm i širine 25 mm) koji sadrži naziv i sjedište Škole, te jedan štambilj četvrtastog oblika  (dužine 50 mm i širine 25 mm) koji sadrži naziv Škole

            Pečatom iz stavka 1. točke 1. ovog članka ovjeravaju se javne isprave koje izdaje Škola i akti koje Škola donosi u okviru javnih ovlasti.

            Pečat iz stavka 1. točke 2. ovoga članka služi za redovito financijsko poslovanje Škole.

            Pečati iz stavka 1. točke 3. ovoga članka služe za redovito administrativno

poslovanje Škole.

            Štambilji se koriste za uredsko poslovanje Škole.

            U svakodnevnom poslovanju Škola koristi i prijemni štambilj.

            Prijemni štambilj se koristi kod evidencije primljene pošte. Štambilj je četvrtastog oblika širine 15 mm i dužine 55 mm i sadrži puni naziv i sjedište Škole.

            O broju, uporabi i čuvanju pečata i štambilja odlučuje ravnatelj.

 

 

1. DAN ŠKOLE

 

Članak 7.

            Škola ima Dan škole.

            Dan Škole obilježava se u mjesecu svibnju – veže se uz Majčin dan, a nadnevak se određuje Godišnjim planom i programom rada škole.

 

 

1. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE ŠKOLE

 

Članak 8.

            Školu zastupa i predstavlja ravnatelj.

Ovlasti ravnatelja iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u sudski registar.

            Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi da zastupa Školu u pravnom prometu u okviru svojih ovlasti.

            U slučaju sudskog spora između Škole i ravnatelja, Školu zastupa predsjednik Školskog odbora ili osoba koju on pisano opunomoći.

                        Ravnatelj Škole određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije.

 

 

 

 

Članak 9.

            Ravnatelja Škole u slučaju privremene spriječenosti (iznenadna bolest, nezgoda i sl.) u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje učitelj ili stručni suradnik kojeg imenuje Školski odbor.

            Školski odbor imenovat će zamjenika ravnatelja na razdoblje dok traju razlozi njegove spriječenosti, a najdulje do isteka mandata.

            Školski odbor imenuje za zamjenika ravnatelja učitelja ili stručnog suradnika kojeg predloži ravnatelj, a koji ispunjava uvjete za ravnatelja propisane zakonom uz prethodno pribavljenu suglasnost osobe da će obavljati poslove ravnatelja kao zamjenik, ukoliko bude izabran.

            Ravnatelj ne može za zamjenika predložiti učitelja ili stručnog suradnika koji je član Školskog odbora.

            Ukoliko ravnatelj nije u mogućnosti predložiti osobu koja će ga mijenjati, za to je ovlašten predsjednik Školskog odbora.

            Školski odbor javnim glasovanjem određuje osobu iz stavka 1. ovog članka većinom glasova ukupnog broja članova.

            Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnosti obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.

            Školski odbor može u svakom trenutku razriješiti zamjenika ravnatelja i imenovati za zamjenika ravnatelja drugog člana Učiteljskog vijeća.

 

                                   Članak 10.

Odluka o imenovanju zamjenika ravnatelja Škole stavlja se na oglasnu ploču u roku tri (3) dana od dana donošenja.

O imenovanju zamjenika ravnatelja izvješćuje se Osnivač u roku od osam (8) dana od dana donošenja Odluke o imenovanju zamjenika ravnatelja Škole.

 

 

1. OBAVLJANJE DJELATNOSTI

 

Članak 11.

            Djelatnost Škole je odgoj i obvezno osnovno školovanje djece i mladih te odgoj, naobrazba i skrb o djeci predškolske dobi.

            Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se na temelju Nacionalnog kurikuluma, Nastavnog plana i programa, Školskog kurikuluma, Državnog pedagoškog standarda, te zakona i propisa donesenih na temelju zakona.

 

Članak 12.

            Škola obavlja djelatnost odgoja i obrazovanja kao javnu službu.

            Na osnovi javnih ovlasti Škola obavlja sljedeće poslove:

1. upise i ispise iz Škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije
2. organizaciju i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije
3. vrjednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima
4. izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima
5. organizaciju predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima
6. izdavanje javnih isprava i drugih potvrda
7. upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-maticu – zajednički elektronski upisnik ustanova

 

Škola je pri obavljanju poslova na temelju javnih ovlasti te odlučivanju na temelju javnih ovlasti o pravima, obvezama ili pravnim interesima učenika, roditelja ili skrbnika učenika,  te drugih fizičkih ili pravnih osoba dužna postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, postupnim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i ostalih propisa kojima se uređuje djelatnost osnovnog školstva.

 

      Škola može mijenjati djelatnost samo uz prethodnu suglasnost Osnivača.

 

Članak 13.

            Djelatnost iz članka 11.ovoga Statuta Škola obavlja na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.     

 

Članak 14.

            Škola radi na temelju Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada.

Školski kurikulum donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa, a utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

            Školski kurikulum donosi Školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na

prijedlog Učiteljskog vijeća i prethodnog mišljenja Vijeća roditelja i Vijeća učenika.  

            Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. Smatra se da je dostupan u pisanom obliku ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.

 

Članak 15.

            Godišnjim planom i programom rada utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži: podatke o uvjetima rada i izvršiteljima poslova, godišnji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, plan rada ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika, plan rada tajnika Škole, plan rada računovodstva Škole, plan rada Školskog odbora,  plan rada Učiteljskog vijeća, plan rada Razrednog vijeća, plan rada Vijeća roditelja, plan rada Vijeća učenika, plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja i podatke o ostalim aktivnostima Škole.

            Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i  Školskog kurikuluma, a donosi ga Školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine, na prijedlog Učiteljskog vijeća i prethodnog mišljenja Vijeća roditelja i Vijeća učenika.

            Godišnji plan i program rada mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. Smatra se da je dostupan u pisanom obliku ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.

 

Članak 16.

           Škola radi u petodnevnom radnom tjednu i u dvije smjene u skladu s

Godišnjim planom i programom rada Škole.

Promjene u organizaciji rada Škola je dužna pravodobno najaviti učenicima, roditeljima i Osnivaču.

 

Članak 17.

Nastava se izvodi:

            –  u školi

                  –  u drugim ustanovama odnosno mjestima, prema programskim sadržajima  

                     sukladno Školskom kurikulumu i Godišnjem planu i programu rada škole.

 

Članak 18.

            Nastavu i druge oblike obrazovnog rada Škola izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Nastava se odvija putem predavanja, vježbi i praktičnih radova u skladu s nastavnim planom i programom.

 

Članak 19.

            Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama.

            Razredni odjeli ustrojavaju se na početku školske godine u skladu s Odlukom Ureda državne u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ovlaštenog za poslove osnovnog obrazovanja.

            Nastavu i drugi stručno-pedagoški rad obavljaju učitelji i stručni suradnici.

            Za učenike od I. do IV. razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.

 

Članak 20.

U školi se mogu upotrebljavati samo udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa prema Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

 

 

        Članak 21.

            Prehranu učenika Škola organizira u skladu s normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo.

            Prehrana se organizira za učenike kojima roditelji ili skrbnici plaćaju, te za učenike za koje su Školi namjenski doznačena sredstva za prehranu. 

           Za rad školske kuhinje ravnatelj imenuje povjerenstvo koje prati rad u školskoj kuhinji.

 

 

Članak 22.

            U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika, proširivanja obrazovnih sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanje zajedništva učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika, a temelje se na načelu dragovoljnosti izbora sadržaja i oblika rada učenika.

            Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne za učenike, ali se učenicima mogu priznati kao ispunjavanje školskih obveza.

            Nositelji izvannastavnih aktivnosti su učenici uz stručnu pomoć učitelja.

            Izvannastavne aktivnosti se planiraju Školskim kurikulumom i Godišnjim planom i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi.

 

Članak  23.

Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti i stavljati u promet proizvode koji su rezultat rada učenika.

Sredstva ostvarena na takav način posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti isključivo za rad učeničke zadruge i unapređenje odgojno-obrazovnog rada Škole.

 

                                                          Članak 24.

Učenici mogu biti uključeni u izvanškolske aktivnosti.

Rad u izvanškolskim aktivnostima Učiteljsko vijeće može na zahtjev učenika priznati kao ispunjavanje školskih obveza.  

 

Članak 25.

            U Školi se mogu osnivati učenički klubovi i društva u skladu s posebnim propisima.

 

Članak 26.

Škola može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.

Članak 27.

            U svezi s obavljanjem djelatnosti tj. u izvođenju odgojno-obrazovnih sadržaja Škola surađuje sa susjednim školama, drugim ustanovama, udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama.

            Škola sudjeluje u društvenom životu mjesta i naselja s čijih područja učenici pohađaju Školu. U tu svrhu Škola organizira kulturno-umjetničke manifestacije, športska natjecanja i sl.

 

Članak 28.

            Radi upotpunjavanja obrazovnih sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, Škola može izvoditi poludnevne i jednodnevne izlete i ekskurzije u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena prema planu utvrđenom Godišnjim planom i programom rada te Školskim kurikulumom.

            Pri organizaciji aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka Škola je dužna izraditi detaljan program aktivnosti koji obuhvaća: ciljeve, način realizacije, vremenik, troškovnik, način financiranja i vrjednovanja aktivnosti, te treba zatražiti prethodnu pisanu suglasnost roditelja učenika i organizirati potrebnu pratnju prema broju učenika.

 

Članak 29.

            Škola ima školsku knjižnicu.

Školska knjižnica ima obilježje knjižnice u sastavu.

            Rad knjižnice sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa.

            Knjižnica ima Knjižnični odbor sastavljen iz redova članova Učiteljskog vijeća.

            Knjižničar je član Knjižničnog odbora.

            Sastav, zadaće i način rada Knjižničnog odbora kao i rad knjižnice utvrđuje se Pravilnikom o radu školske knjižnice.

 

 

VII. UNUTARNJE USTROJSTVO

 

Članak 30.

            Unutarnjim ustrojstvom povezuju se oblici rada prema vrsti i srodnosti odgojno-obrazovnih sadržaja i poslova.

            Unutarnjim ustrojstvom osigurava se pravodobno i kvalitetno ostvarivanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, pravno-kadrovskih, računovodstveno-financijskih i pomoćno-tehničkih poslova.

 

Članak 31.

            Škola obavlja djelatnost iz članka 11. ovog Statuta u sjedištu i u

• Područnom razrednom odjelu Donji Mosti
• Područnom razrednom odjelu  Sredice Gornje
• Područnom razrednom odjelu  Stari Skucani
• Područnom razrednom odjelu Jabučeta
• Područnom razrednom odjelu Jakopovac

            U sjedištu Škole izvodi se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada za učenikeod 1. razreda do 8. razreda, a u područnim odjelima izvodi se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada za učenike od 1. do 4. razreda. 

 

Članak 32.

U Školi se ustrojavaju dvije službe:

1. stručno-pedagoška
2. administrativno-tehnička

Stručno-pedagoška služba obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i programa, neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, aktivnostima  u skladu s potrebama i interesima učenika te promicanje stručno-pedagoškog rada Škole, u skladu sa zakonom, provedbenim propisima, Godišnjim planom i programom rada Škole i Školskim kurikulumom.

            Administrativno-tehnička služba obavlja opće, pravne i kadrovske, računovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove vođenja i čuvanja pedagoške dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava učenika, roditelja i radnika, poslove tehničkog održavanja i rukovanja opremom i uređajima, poslove održavanja čistoće objekata i okoliša te druge poslove u skladu sa zakonom, provedbenim propisima i Godišnjim planom i programom rada Škole.

 

Članak 33.

            Unutarnji rad i život Škole uređuje se Pravilnikom o kućnom redu.

            Pravilnik o kućnom redu donosi Školski odbor na prijedlog Učiteljskog vijeća,  a mišljenje daju Vijeće učenika i Vijeće roditelja.

 

Članak 34.

            Školski odbor u suradnji s Učiteljskim vijećem donosi Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u Školi prema kojem su dužne postupati sve osobe koje kodeks obvezuje.

 

 

VIII. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

 

Članak 35.

            Školom upravlja Školski odbor.

            Školski odbor ima sedam (7) članova od kojih jednog (1) člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako nije utemeljeno radničko vijeće imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest (6) imenuje i razrješuje:

• učiteljsko vijeća dva (2) člana iz reda učitelja i stručnih suradnika
• vijeće roditelja jednog (1) člana iz reda roditelja koji nije radnik škole
• osnivač tri (3) člana samostalno.

 

Članak 36.

            Članovi Školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja Školskog odbora.

 

 

 

 

 

Članak 37.

Članom Školskog odbora ne može biti imenovana osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna ) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv službene dužnosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

 

Članak 38.

Izbor dva (2) člana Školskog odbora koje imenuje Učiteljsko vijeće iz reda učitelja i stručnih suradnika obavlja se na sjednici Učiteljskog vijeća tajnim glasovanjem.

 

Članak 39.

            Sjednicu Učiteljskog vijeća saziva ravnatelj.

Za provođenje izbora Učiteljsko vijeće  imenuje izborno povjerenstvo.

Izborno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana.

Članovi izbornog povjerenstva ne mogu se kandidirati za članove Školskog odbora.

Izbori se održavaju  najmanje 45 dana prije isteka mandata članova Školskog odbora.

O izborima izborno povjerenstvo vodi zapisnik.

 

Članak 40.

Kandidate za članove Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika mogu predlagati svi nazočni na Učiteljskom vijeću.

            Svaki učitelj i stručni suradnik može sam istaknuti svoju kandidaturu.

            Za članove Školskog odbora obvezno se predlaže više kandidata nego se bira.

            Kandidatom se smatra svaki učitelj i stručni suradnik koji je pisanom izjavom prihvatio kandidaturu ili koji je sam istaknuo svoju kandidaturu.

            Kod predlaganja  kandidata iz reda učitelja i stručnih suradnika, ravnatelj škole kao predsjedavatelj sjednice mora voditi računa o razmjernoj spolnoj zastupljenosti kandidata.

 

Članak 41.

Na sjednici Učiteljskog vijeća kandidati se popisuju prema redoslijedu kandidature za članove Školskog odbora.

Nakon završetka kandidiranja, temeljem popisa kandidata izborno povjerenstvo sastavlja izbornu listu  prema abecednom redu.

 

Članak 42.

Nakon utvrđivanja izborne liste izborno povjerenstvo izrađuje glasačke listiće. Broj glasačkih listića mora biti jednak broju nazočnih birača.

Glasački listić iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. naznaku da se izbor odnosi na kandidate za članove Školskog odbora
2. broj kandidata koji se biraju u Školski odbor
3. ime i prezime kandidata

Ispred imena i prezimena svakog kandidata upisuje se redni broj.

 

 

 

 

Članak 43.

Glasovanje je tajno.

Glasovanje je pravovaljano ako je glasovanju pristupila natpolovična većina članova Učiteljskog vijeća.

Glasovanju moraju biti nazočni svi članovi izbornog povjerenstva.

 

Članak 44.

Kad birač pristupi glasovanju, predsjednik izbornog povjerenstva upisuje birača u birački popis, daje mu glasački listić i objašnjava mu način glasovanja.

Birač može glasovati samo za kandidate upisane na glasačkom listiću.

Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Glasački listići popunjeni suprotno stavku 2. i 3. ovoga članka smatraju se nevažećima.

Članak 45.

Nakon završetka glasovanja izborno povjerenstvo prebrojava glasove s važećih listića i sastavlja listu kandidata prema broju dobivenih glasova.

            U slučaju jednakog broja glasova izabran je kandidat s manjim rednim brojem na glasačkom listiću.

            Učiteljsko vijeće može odbiti listu kandidata ako raspolaže dokazima da je tijekom izbora bilo povrede postupka ili propusta izbornog povjerenstva.

            U tom slučaju glasovanje se ponavlja.

            Nakon što Učiteljsko vijeće prihvati listu kandidata za članove Školskog odbora utvrđuje se koja će dva (2) člana iz reda učitelja i stručnih suradnika Učiteljsko vijeće imenovati u Školski odbor.

 

Članak 46.

            Ravnatelj Škole dužan je izvijestiti Vijeće roditelja o potrebi izbora roditelja za  predstavnika roditelja u Školski odbor.

 

Članak 47.

          O izboru jednog (1) člana Školskog odbora iz reda roditelja koji nije radnik škole odlučuju roditelji na sjednici Vijeća roditelja.

Kandidata za člana Školskog odbora iz reda roditelja mogu predlagati svi nazočni na sjednici Vijeća roditelja.

Svaki roditelj može sam istaknuti svoju kandidaturu, osim ako je član Vijeća roditelja istodobno i radnik škole.

Kandidatom se smatra svaki roditelj koji je prihvatio kandidaturu ili je sam istaknuo svoju kandidaturu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

O izborima se vodi zapisnik.

Lista kandidata mora sadržavati najmanje tri kandidata.

 

                                                           Članak 48.

Vijeće roditelja javnim glasovanjem bira jednog (1) člana Školskog odbora

U slučaju da dva kandidata imaju isti broj glasova, glasovanje će se ponoviti za ta dva kandidata.

Nakon izbora utvrđuje se jedan (1) član iz reda roditelja kojeg će Vijeće roditelja imenovati u Školski odbor.

 

 

 

                                                            Članak 49.

            Glasovanje je pravovaljano ako je glasovanju pristupila natpolovična

većina članova Vijeća roditelja.

 

Članak 50.

            Konstituirajuću sjednicu Školskog odbora saziva ravnatelj najkasnije u roku 15 dana nakon što je imenovana većina članova Školskog odbora.

            Najstariji član Školskog odbora rukovodi radom konstituirajuće sjednice do izbora predsjednika.

 

Članak 51.

            Dnevni red konstituirajući sjednice obvezno sadrži:

• izvješće predsjedavatelja sjednice o imenovanim članovima Školskog odbora
• verificiranje mandata imenovanih članova Školskog odbora
• izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora
• izbor zapisničara koji će voditi zapisnik sa sjednice Školskog odbora

 

Članak 52.

            Potvrđivanje mandata novoizabranih članova obavlja predsjedavatelj sjednice provjerom identiteta pojedinog člana s podatcima iz akta o imenovanju.

            Članovi Školskog odbora ne mogu obavljati svoje dužnosti ni ostvarivati prava prije nego je obavljeno potvrđivanje mandata.

 

Članak 53.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora može biti izabran svaki član Školskog odbora.

            Za zapisničara Školskog odbora  predlaže se radnik Škole  kojemu je to radna obveza ili član kojega na sjednici odredi predsjednik Školskog odbora.

            Svaki član Školskog odbora može predlagati ili biti predložen za predsjednika Školskog odbora.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Školskog odbora biraju se na četiri godine.

            O kandidatima za predsjednika i zamjenika predsjednika Školskog odbora članovi Školskog odbora biraju između sebe javnim glasovanjem ili ako se dogovore tajnim glasovanjem.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika, te zapisničara izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja članova Školskog odbora.

 

Članak 54.

            Ako pojedinom članu Školskog odbora iz članka 35. ovog Statuta prije vremena prestaje mandat provode se dopunski izbori.

            Dopunski izbori provode se u roku od petnaest (15) dana od dana nastupa okolnosti iz stavka 1. ovog članka.

            Mandat člana Školskog odbora izabranog na dopunskim izborima traje do isteka vremena na koje je bio izabran raniji član Školskog odbora.

            Na dopunske izbore primjenjuju članci kao za redovne izbore.

 

Članak 55.

            Školski odbor radi na sjednicama.

            Sjednice Školskog odbora saziva predsjednik Školskog odbora, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik predsjednika Školskog odbora.

            Prijedlog za sazivanje može dati svaki član Školskog odbora.

            Predsjednik Školskog odbora obvezan je sazvati sjednicu Školskog odbora ako to traži 1/3 članova Školskog odbora ili ravnatelj.

            Ako predsjednik ne izvrši obvezu iz stavka 2. ovog članka, a radi se o ispunjenju zakonskih obveza Škole, sjednicu Školskog odbora ovlašten je sazvati ravnatelj.

            Sjednice Školskog odbora održavaju se prema potrebi u sjedištu škole.

 

Članak 56.

            Predsjednik Školskog odbora ima obvezu sazivanja, pripremanja sjednica, predsjedavanja i rada na sjednici.

            Predsjednik Školskog odbora saziva sjednicu Školskog odbora pisano putem poziva najmanje pet (5) dana prije održavanja sjednice, a u hitnim slučajevima koji ne trpe odgodu predsjednik Školskog odbora saziva sjednicu telefonski, telegrafski ili usmeno najmanje tri (3) dana prije održavanja sjednice.

            Uz poziv se dostavlja materijal koji se odnosi na prijedlog dnevnog reda i zapisnik prethodne sjednice.

            Pozive urudžbira i otprema tajnik Škole.

 

Članak 57.

            Član Školskog odbora iz reda Učiteljskog vijeća i iz reda Vijeća roditelja može biti razriješen prije isteka mandata:

• ako to sam zatraži
• ako mu kao učitelju ili stručnom suradniku prestane radni odnos
• ako učeniku čiji je roditelj član Školskog odbora prestane školovanje u ovoj Školi, najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u Školi
• ako tijelo koje ga je izabralo u Školski odbor nije zadovoljno njegovim radom u Školskom odboru
• ako prosvjetni inspektor utvrdi da ne ispunjava obveze člana Školskog odbora utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom škole odnosno
• ako poslove iz svog djelokruga obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti škole
• ako je član lišen prava na roditeljsku skrb, ako mu je oduzeto pravo življenja s njegovim djetetom
• ako mu je zabranjeno da se djetetu s kojim ne živi neovlašteno približava
• ako mu je izrečena prekršajna sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji ili ako je lišen poslovne sposobnosti
• ako član privremeno ili trajno ne može izvršavati obveze člana
• ako nastanu razlozi iz posebnih propisa zbog kojih osoba više ne može biti član Školskog odbora

 

Članak 58.

            Prijedlog za razrješenje člana Školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika može dati najmanje većina članova Učiteljskog vijeća, a prijedlog za razrješenje člana Školskog odbora iz reda Vijeća roditelja može dati najmanje većina članova Vijeća roditelja.

            Odluku o razrješenju donosi tijelo koje je izabralo člana Školskog odbora, javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova.

 

 

 

 

Članak 59.

            Školski odbor može biti raspušten i prije isteka mandata ako ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili Statutom škole ili ako te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti škole.

            Odluku o raspuštanju Školskog odbora donosi Ured državne uprave Županije Bjelovarsko bilogorske.

 

Članak 60.

            Odlukom o raspuštanju Školskog odbora imenuje se povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje Školski odbor.

            Na imenovanje povjerenstva, način rada te ovlasti povjerenstva koje zamjenjuje Školski odbor primjenjuju se odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

 

Članak 61.

            Član Školskog odbora koji je razriješen prije isteka mandata ako je utvrđeno da ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili Statutom škole ne može biti ponovno imenovan u isti Školski odbor.

            Članovi raspuštenog Školskog odbora ne mogu biti ponovno imenovani za članove Školskog odbora koji se imenuje nakon raspuštanja ako je Školski odbor raspušten zato što nije obavljao poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili Statutom škole ili je te poslove obavljao na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti škole.

 

Članak 62.

            Članovi Školskog odbora o pitanjima iz djelokruga Školskog odbora odlučuju zajednički, većinom glasova ukupnog broja članova.

            Članovi Školskog odbora glasuju javno tako da se za prijedlog odluke izjasne dizanjem ruke, odnosno tajno, ako to odluči većina članova Školskog odbora.

 

Članak 63.

            Zapisnik sa sjednica Školskog odbora vodi zapisničar.

            Zapisnik sadrži sljedeće stavke:

• redni broj sjednice
• mjesto i datum održavanja sjednice
• vrijeme početka i vrijeme završetka sjednice
• podatke o prisutnima, odsutnima i pozvanima
• otvaranje skupa i utvrđivanje kvoruma
• dnevni red sjednice
• konstatacija da je dnevni red prihvaćen
• razrada dnevnog reda i zaključaka
• potpis predsjednika Školskog odbora i zapisničara
• svaka stranica mora biti numerirana

 

Članak 64.

            Formuliranje Odluka (Zaključaka) u zapisnik vrši predsjedavajući sjednice.

            Odluke (Zaključci) donijeti na sjednici Školskog odbora objavljuju se u obliku skraćenog zapisnika koji sadrži samo donesene Odluke (Zaključke) prema pojedinim točkama dnevnog reda.

            Skraćeni  zapisnik sa sjednica objavljuje se na oglasnoj ploči Škole.

            O objavljivanju skraćenog zapisnika brine se predsjednik Školskog odbora.

 

Članak 65.

            Školski odbor na prijedlog ravnatelja donosi:

                        –     Statut uz prethodnu suglasnost  Osnivača

• Godišnji plan i program rada i Školski kurikulum te nadzire njegovo izvršavanje
• Pravilnik o kućnom redu i ostale pravilnike, poslovnike  i druge opće akte
• odluku o imenovanju i razrješenju voditelja područne škole
• zaključuje ugovor o radu s novoizabranim ravnateljem
• prethodnu suglasnost ravnatelja Škole u svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog odnosa u Školi
• Etički kodeks u suradnji s Učiteljskim vijećem
• na prijedlog ravnatelja donosi odluku o upućivanju radnika na prosudbu radne sposobnosti  radnika za kojega postoji osnovana sumnja da mu je psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja umanjuje njegovu radnu sposobnost
• na prijedlog ravnatelja donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun

 

Odlučuje, uz suglasnost Osnivača o:

• stjecanju ili opterećenju nekretnina Škole u iznosu većem od 100.000,00 kn
• davanju u zakup objekta i prostora Škole ili promjeni njihove namjene
• otuđenju nekretnina ili druge imovine bez obzira na njenu vrijednost

 

Odlučuje o:                

–     imenovanju ravnatelja uz prethodnu suglasnost ministra

• razrješenju ravnatelja u skladu sa zakonskim odredbama i odredbama ovoga Statuta
• imenovanju zamjenika ravnatelja
• izvješćima ravnatelja o radu Škole
• žalbama učenika, roditelja ili skrbnika učenika
• pojedinačnim pravima djelatnika u drugom stupnju, ako zakonom ili drugim   propisima nije propisano da Školski odbor odlučuje u prvom stupnju
• ostalim pitanjima predviđenim aktima Škole
• ulaganjima i nabavi opreme, te nabavi osnovnih sredstava i ostale imovine čija je vrijednost od 50.000,00 – 100.000,00 kn

                                   

Predlaže i podnosi Osnivaču :

• promjene naziva i sjedišta Škole
• promjene djelatnosti, statusne promjene, izvješća o radu Škole
• prijedlog za razrješenje člana Školskog odbora koji ne ispunjava svoje obveze

 

 

 

     Razmatra:                    

–    predstavke i prijedloge građana o pitanjima od interesa za                           rad Škole

• rezultate odgojno-obrazovnog rada

 

 

Predlaže ravnatelju:

–    mjere u cilju ostvarivanja zacrtane politike Škole

• osnovne smjernice za rad i poslovanje Škole

 

            Školski odbor razmatra i odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom.

            Školski odbor daje Osnivaču i ravnatelju Škole prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i ovim Statutom.

 

                                                    Članak 66.

            Školski odbor može pravovaljano odlučivati, ako je na sjednici nazočna najmanje natpolovična većina članova.

            Odluke Školskog odbora pravovaljane su, ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.

            Odluke Školskog odbora potpisuje predsjednik Školskog odbora.

 

Članak 67.

            Sjednici Školskog odbora dužan je prisustvovati i ravnatelj Škole, ali bez prava odlučivanja.

            Sjednicama Školskog odbora mogu biti nazočne i druge osobe koje pozove predsjednik Školskog odbora.

Članak 68.

            Školski odbor može osnivati povjerenstva ili radne skupine za proučavanje pitanja, pripremanje prijedloga akata ili obavljanje drugih poslova važnih za Školu.

 

Članak 69.

            Članovi povjerenstava i radnih skupina imenuju se na vrijeme koje je potrebno da se obavi određena zadaća.

            Školski odbor može u svako doba opozvati povjerenstvo ili radnu skupinu, odnosno pojedinog člana.

 

Članak 70.

            Članovi povjerenstava i radnih skupina biraju se između radnika Škole uz njihovu prethodnu suglasnost ako rad u povjerenstvu nije radnikova ugovorna radna obveza.

            Iznimno kada je propisano da određeno povjerenstvo ili radna skupina mora imati sastav koji se ne može osigurati od radnika Škole ili kada je to prema naravi zadaće potrebno, Školski odbor može za članove povjerenstva ili radne skupine imenovati i osobe izvan Škole uz njihovu suglasnost.

 

 

1. RAVNATELJ ŠKOLE

 

Članak 71.

      Škola ima ravnatelja.

            Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole i odgovoran  je za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove.

 

Članak 72.

            Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja koji raspisuje Školski odbor.

            Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.

            Natječaj se raspisuje 60 dana prije isteka mandata aktualnog ravnatelja.

U natječaju se utvrđuju uvjeti koje ravnatelj mora ispunjavati, vrijeme na koje se imenuje, rok za podnošenje prijava na natječaj koji ne može biti kraći od osam (8) dana od dana objave natječaja, isprave koje kandidati uz prijavu trebaju dostaviti i rok u kojem će kandidati biti obaviješteni o rezultatima izbora.

 

 

Članak 73.

            Ravnatelj se imenuje na vrijeme od pet (5) godina i ista osoba može biti ponovno imenovana.

 

Članak 74.

            Za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja  ispunjava uvjete za učitelja odnosno stručnog suradnika prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

 

Članak 75.

U postupku izbora i imenovanja ravnatelja članovi  Školskog odbora iz redova Učiteljskog vijeća, Vijeća  roditelja te Skupa zaposlenika na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.

Stajališta tijela iz prethodnog stavka  ovoga članka donose se na sjednici Učiteljskog, vijeća, Vijeća roditelja te Skupa zaposlenika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja Školskom odboru.

 

Članak 76.

Školski odbor dostavlja obrazloženi zahtjev ministru znanosti obrazovanja i športa za dobivanje suglasnosti za predloženog kandidata.

            Ako Ministar ne uskrati suglasnost u roku od petnaest (15) dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

Školski odbor je obvezan nakon dobivene suglasnosti za imenovanje ravnatelja u roku od petnaest (15) dana od dana isteka roka iz stavka 2. ovoga članka donijeti odluku o imenovanju kandidata za ravnatelja za kojeg je zatražio prethodnu suglasnost.

 

 

Članak 77.

            Ako je Ministar uskratio suglasnost za imenovanje ravnatelja, postupak izbora

ravnatelja se ponavlja.

 

 

Članak 78.

Postupak izbora i imenovanja ravnatelja

 

Pri zaprimanju ponuda kandidata za ravnatelja škole ponude je potrebno urudžbirati neotvorene, a predsjednik Školskog odbora ih otvara na sjednici Školskog odbora.

Ponude se otvaraju i razmatraju abecednim redom te je za svaku otvorenu ponudu potrebno utvrditi:

• je li ponuda dostavljena u propisanom roku
• ispunjava li kandidat uvjete natječaja

Nakon što se utvrdi koji kandidati ispunjavaju uvjete natječaja predsjednik Školskog

odbora utvrđuje abecednim redom izbornu listu kandidata za izbor ravnatelja.

Kandidate koji ispunjavaju uvjete natječaja i koji su ponude dostavili u zakonskom roku Školski odbor može pozvati  na razgovor.

O razgovorima s kandidatima vodi se poseban zapisnik, a zapisnik vodi član Školskog odbora kojeg odredi predsjednik Školskog odbora.

 

Članak 79.

U roku od osam (8) dana od sjednice Školskog odbora na kojoj su utvrđeni kandidati koji ispunjavaju uvjete natječaja za ravnatelja Škole i koji su ponude dostavili u propisanom roku, sazivaju se sjednice Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupa radnika.

 

Članak 80.

Sjednicu Učiteljskog vijeća vodi ravnatelj škole, sjednicu Vijeća roditelja vodi predsjednik Vijeća roditelja, a Skup radnika sindikalni povjerenik.

U slučaju nemogućnosti da osobe iz stavka 1. ovog članka vode sjednicu, Učiteljsko vijeće, Vijeće roditelja, odnosno skup  radnika biraju predsjedavatelja sjednice.

Na sjednici Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i na Skupu radnika nazočne se izvješćuje o kandidatima za ravnatelja škole koji ispunjavaju uvjete natječaja i koji su prijave dostavili u propisanom roku.

Pravodobne prijave kandidata koji ispunjavaju propisane uvjete, umnožavaju se u potrebnom broju primjeraka i predsjednik školskog odbora ih neposredno ili posredno dostavlja Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja i radničkom vijeću.

Učiteljsko vijeće, Vijeće roditelja i Skup radnika tajno glasuju o kandidatima za ravnatelja škole iz stavka 3. ovog članka, a nakon završenog glasovanja donosi se pisani zaključak koji se dostavlja  Školskom odboru.

Glasovanje je pravovaljano ako mu je pristupila najmanje natpolovična većina članova Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Skupa  radnika, a predloženi kandidat dobio većinu glasova ukupnog broja članova.

Zaključci tijela  iz stavka 5. ovog članka obvezuju članove Školskog odbora  koje ih je imenovalo u Školski odbor.

 

Članak 81.

Na sjednici Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupu (zboru) radnika  bira se izborno povjerenstvo koje će voditi postupak glasovanja i zapisnik o izborima.

Izborno povjerenstvo ima predsjednika i dva (2) člana.

Članom izbornog povjerenstva ne može biti osoba koja je kandidat za ravnatelja Škole.

Glasački listići izrađuju se tako da su abecednim redom upisani kandidati za ravnatelja i ovjeravaju se pečatom Škole. Broj glasačkih listića mora biti jednak broju članova nazočnih na sjednici na kojoj se provodi glasovanje.

Svaki član nazočan na sjednici Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja i Skupu radnika glasuje na način da na glasačkom listiću zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata za kojeg glasuje.

Svaki drukčiji način glasovanja smatra se nevažećim glasačkim listićem.

 

Članak 82.

Nakon obavljenog glasovanja izborno povjerenstvo prebrojava glasove s važećih glasačkih listića i sastavlja listu kandidata za ravnatelja Škole prema broju dobivenih glasova.

Otvaranje glasačke kutije i prebrojavanje glasova izborno povjerenstvo vrši pred članovima Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja ili skupa (zbor) radnika.

O glasovanju se sastavlja zapisnik s podatcima

• o broju članova Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja ili Skupa radnika koji imaju pravo glasovati, broju nazočnih i odsutnih
• o ukupnom broju glasačkih listića koji nisu upotrijebljeni, o broju glasačkih listića u glasačkoj kutiji (važećih i nevažećih)
• o broju dobivenih glasova za svakog pojedinog kandidata za ravnatelja Škole.

           U slučaju da dva ili više kandidata za ravnatelja Škole dobiju isti broj glasova, odnosno niti jedan od predloženih  kandidata ne dobije većinu ukupnog broja članova Vijeća, glasovanje će se ponoviti za sve kandidate.

Glasovanje se može ponoviti i u slučaju ako Učiteljsko vijeće, Vijeće roditelja ili Skup radnika raspolažu dokazima da je tijekom izbora bilo propusta koji su utjecali na rezultate glasovanja.

Glasovanje se može ponoviti drugi put samo u slučaju navedenom u stavku 4. ovog članka.

Na temelju utvrđenih rezultata glasovanja donosi se Zaključak koji se u pisanom obliku dostavlja Školskom odboru sukladno članku 75. ovog Statuta.

Predsjedavatelj sjednice Učiteljskog vijeća, predsjedavatelj sjednice Vijeća roditelja i predsjedavatelj sjednice Skupa radnika dužan je dostaviti pisani Zaključak sukladno stavku 2. članka 75.predsjedniku Školskog odbora, idući dan nakon održane sjednice.

 

Članak 83.

Na temelju dostavljenog zaključka Učiteljskog vijeća,  zaključka Vijeća roditelja i zaključka Skupa radnika Školski odbor, javnim glasovanjem- dizanjem ruku,  donosi Odluku o izboru kandidata za ravnatelja za kojeg će zatražiti prethodnu suglasnost Ministra.

 

Članak 84.

            O izboru ravnatelja Škole vodi se zapisnik.

 Zapisnik vodi osoba koju odredi Školski odbor.

 

Članak 85.

            Ako pri izboru kandidata za ravnatelja Škole niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu natpolovičnu većinu glasova od ukupnog broja članova Školskog odbora, natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja se ponavlja.

 

Članak86.

Ako Školski odbor prema natječaju  u postupku određenom ovim Statutom ne imenuje ravnatelja, imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja.

Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja odnosno stručnog suradnika.

Glasovanje za vršitelja dužnosti ravnatelja obavlja se tajnim glasovanjem.

Mandat vršitelja dužnosti ravnatelja traje do imenovanja ravnatelja, a najdulje godinu dana.

Vršitelj dužnosti ravnatelja ima sva prava i obveze ravnatelja.

Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se sukladno odredbi ovoga članka i u slučaju kada Škola nema ravnatelja.

Članak87.

Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenovana osoba kojoj je Ministar uskratio suglasnost u postupku imenovanja ravnatelja škole.

 

                                                             Članak 88.

Odlukom o imenovanju ravnatelja Školski odbor utvrđuje vrijeme stupanja ravnatelja na rad te druga pitanja u svezi s njegovim pravima i obvezama.

S imenovanim ravnateljem predsjednik Školskog odbora sklapa ugovor o radu na određeno puno radno vrijeme na rok od pet (5) godina.

 

Članak 89.

Na zahtjev osobe koja je imenovana ravnateljem škole, a koja u Školi ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto učitelja ili stručnog suradnika, taj ugovor o radu mirovat će do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme dva uzastopna mandata.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo povratka na rad na poslove na kojima je prethodno radila u roku od trideset (30) dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u suprotnom joj prestaje radni odnos.

 

Članak 90.

Školski odbor je dužan u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i imenovanju ravnatelja i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda.

Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može pobijati tužbom odluku o imenovanju zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.

Tužba se podnosi Općinskom sudu u Bjelovaru.

 

Članak 91.

 Ravnatelj uz poslove za koje je ovlašten Zakonom o ustanovama, kao stručni voditelj obavlja osobito i sljedeće poslove:

1. organizira i vodi poslovanje Škole
2. predstavlja i zastupa Školu
3. poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Škole
4. zastupa Školu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim

      državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima

5. odgovoran je za zakonitost rada Škole i stručni rad Škole
6. izvršava odluke i zaključke Osnivača, Školskog odbora i Učiteljskog

      vijeća

7. saziva konstituirajuću sjednicu Školskog odbora i Vijeća roditelja
8. sudjeluje u radu Školskog odbora i Vijeća roditelja, bez prava odlučivanja
9. izvješćuje Osnivača o izborima Školskog odbora kao i o nemogućnosti

       utemeljenja Školskog odbora, te o dopunskim izborima za

       članove Školskog odbora

10. izvješćuje kolegijalna tijela o nalazima i odlukama tijela upravnog i stručnog nadzora
11. predlaže Statut i opće akte Škole Školskom odboru
12. predlaže Školskom odboru financijski plan, predlaže polugodišnji i godišnji obračun
13. obustavlja izvršenje odluka kolegijalnih tijela za koje smatra da nisu utemeljene na zakonu, podzakonskom ili općem aktu
14. odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa – uz prethodnu suglasnost Školskog odbora sukladno zakonskim odredbama
15. odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa uz prethodnu suglasnost Školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana
16. predlaže Školskom odboru donošenje odluke o upućivanju na ovlaštenu

      prosudbu radne sposobnosti radnika za kojega postoji osnovana sumnja da mu 

      je psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja umanjuje njegovu radnu

      sposobnost

17. upućuje radnike na redovite i izvanredne liječničke preglede
18. u suradnji s Učiteljskim vijećem predlaže Školskom odboru donošenje

      Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada škole

19. poduzima zakonske mjere zbog neizvršavanja poslova ili neispunjavanja

      drugih obveza iz radnog odnosa

20. brine i odgovara za sigurnost učenika, učitelja, stručnih suradnika i

      ostalih radnika te se brine o pravima i interesima učenika i radnika školske   

      ustanove

21. surađuje s Osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima, te s učenicima i roditeljima
22. sklapa pravne poslove o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina i pokretne imovine, te o investicijskim radovima do 50.000,00 kn samostalno, a od 50.000,00 kn do 100.000,00 kn prema prethodnoj odluci Školskog odbora odnosno preko 100.000,00 kn uz suglasnost Osnivača,
23. odlučuje o nastavku školovanja, odnosno ispisu učenika koji je navršio

15 godina života

24. planira rad i saziva sjednice Učiteljskog vijeća i predsjedava mu
25. izdaje radne naloge radnicima te imenuje razrednike razrednih odjela
26. odobrava izlete i ekskurzije učenika
27. izdaje učiteljima i stručnim suradnicima zaduženja o tjednim i godišnjim obvezama
28. posjećuje nastavu i druge oblike odgojno obrazovnog rada, analizira rad

      učitelja i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje

      i usavršavanje

29. utvrđuje dežurstva učitelja i raspored sati dnevnog trajanja nastave
30. nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u e- maticu
31. donosi plan radnih mjesta u Školi
32. donosi plan nabave dugotrajne imovine Škole
33. zabranjuje u školi svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja
34. obavlja druge poslove utvrđene Statutom i drugim općim aktima Škole te

poslove za koje izrijekom zakonom, provedbenim propisima ili općim aktima nisu ovlaštena druga tijela Škole

 

 

Članak 92.

            Ravnatelj može osnivati školska povjerenstva i radne skupine za izradu nacrta pojedinih akata ili obavljanje poslova važnih za djelatnost Škole.

 

Članak 93.

            Ravnatelj je samostalan u radu, a osobno je odgovoran Školskom odboru i Osnivaču.

 

Članak 94.

            Ravnatelju Škole ugovor o radu prestaje:

1. smrću ravnatelja školske ustanove
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
3. na kraju školske godine u kojoj ravnatelj školske ustanove navrši 65 godina života

    i  15 godina mirovinskog staža

4. sporazumom ravnatelja i školske ustanove
5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće

nesposobnosti za rad

6. otkazom školske ustanove

 

Članak 95.

Školski odbor je dužan razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan ako ravnatelj zanemaruje obveze poslovodnog i stručnog voditelja Škole te u slučajevima propisanim Zakonom o ustanovama:

1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom

    odnosu

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu
3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima Škole, ili neosnovano ne izvršava odluke Školskog odbora ili postupa protivno njima
4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči školi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Škole

Školski odbor može razriješi ravnatelja Škole i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Ako Školski odbor ne razriješi ravnatelja škole na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a povjerenstvo Ministarstva procijeni da je prijedlog opravdan, Ministar će razriješiti ravnatelja.

 

Članak 96.

Kada se ravnatelja razrješuje iz razloga navedenih u članku 95. stavak 1. točka 1. ovog Statuta s ravnateljem će Škola sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu u pisanom obliku.

Kada Školski odbor utvrdi da postoje razlozi za razrješenje iz razloga navedenih u točki 3. i 4. Članka 95. ovog Statuta, prije donošenja odluke o razrješenju, obvezan je ravnatelju omogućiti da iznese svoju obranu odnosno da se izjasni o navedenim razlozima u pisanom obliku i u primjerenom roku koji mu je odredio Školski odbor.

 

Članak 97.

Nakon očitovanja ravnatelja o razlozima za razrješenje, ili protekom roka za očitovanje ravnatelja ako se ravnatelj nije očitovao, o prijedlogu za razrješenje ravnatelja članovi Školskog odbora odlučit će tajnim glasovanjem.

Protiv odluke o razrješenju ravnatelj koji je razriješen ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen propisani postupak i da je ta povreda mogla bitno utjecati na odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani odredbom članka 95. ovoga Statuta.

Tužba se podnosi Općinskom sudu u Bjelovaru u roku od 30 dana od dana primitka odluke o razrješenju.

 

Članak 98.

Nakon donošenja odluke o razrješenju ravnatelja zbog  razloga navedenih u točci 3. i 4.  stavku 1. članku 95. ovog Statuta Škola će ravnatelju otkazati ugovor o radu.

Otkaz mora biti u pisanom obliku i dostavljen razriješenom ravnatelju, a otkazni rok iznosi mjesec dana.

 

Protiv odluke o otkazu ugovora o radu ravnatelj može podnijeti tužbu samo ako je podnio tužbu protiv odluke o razrješenju sukladno Zakonu o ustanovama.

Tužba iz stavka 3. ovoga članka podnosi se Općinskom sudu u Bjelovaru u roku od trideset (30) dana od dana primitka odluke o otkazu ugovora o radu.

 

Članak 99.

U slučaju razrješenja ravnatelja Škole Školski odbor imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja iz redova učitelja i stručnih suradnika, a u roku od trideset (30) dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti raspisat će natječaj za izbor ravnatelja.

 

Članak 100.

Ravnatelj koji je razriješen prije isteka mandata jer nije ispunjavao obveze poslovodnog ili stručnog voditelja ne može biti ponovno imenovan za ravnatelja niti vršitelja dužnosti ravnatelja škole.

 

 

1. TAJNIK ŠKOLE

 

Članak 101.

Za tajnika Škole može biti izabrana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne odnosno stručni studij upravne struke.

Djelokrug rada tajnika propisuje Ministar.

 

                  Članak 102.

            Tajnik Školezasnivaradniodnosnatemeljunatječajakojiseobjavljujenamrežnimstranicama i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Škole.

Rok za primanje ponuda kandidata ne može biti kraći od osam (8) dana.

Iznimno, ravnatelj može samostalno zasnovati radni odnos s tajnikom Škole bez natječaja kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do petnaestog (15.)  dana, a od šesnaestog (16.) dana uz prethodnu suglasnost Školskog odbora bez natječaja na određeno vrijeme, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisani način, ali ne dulje od 60 dana računajući od prvog dana trajanja tog radnog odnosa.

 

 

 

1. STRUČNA TIJELA ŠKOLE

 

Članak 103.

            Stručna tijela škole su Učiteljsko vijeće i Razredno vijeće.

 

Članak 104.

            Učiteljsko vijeće čine učitelji, stručni suradnici i ravnatelj Škole.

 

Članak 105.

            Učiteljsko vijeće uz poslove određene zakonom i provedbenim propisima:

• obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i programa,

potrebama i interesima učenika te promicanjem stručno-pedagoškog rada škole

• predlaže Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada
• ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine
• predlaže imenovanje razrednika
• analizira i ocjenjuje odgojno-obrazovni rad
• na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite donosi odluku o

oslobađanju od pohađanja određenog nastavnog predmeta ili aktivnosti

• potvrđuje planove stručnog usavršavanje učitelja i stručnih suradnika
• osniva stručne aktive i imenuje njihove voditelje
• odlučuje o nagradama učenika
• izriče pedagoške mjere sukladno odredbama ovoga Statuta, a u skladu sa zakonskim odredbama
• daje prijedloge Školskom odboru i ravnatelju za unapređivanje

organizacije rada i djelatnosti Škole te uvjetima za odvijanje odgojno- obrazovnog rada

• raspravlja o prijavljenim kandidatima na natječaj  za ravnatelja škole te donosi odluku o kandidatu kojeg podržava za ravnatelja škole
• obavlja druge poslove utvrđene ovim Statutom i drugim aktima Škole

 

 

Članak 106.

           Učiteljsko vijeće  raspravljat će  o prijavljenim kandidatima  na natječaj za  izbor i imenovanje ravnatelja Škole prije izbora  ravnatelja od strane  Školskog odbora sukladno člancima od 79. do 83.ovog Statuta.

 

 

Članak 107.

Razredno vijeće čine učitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

 

Članak 108.

Razredno vijeće:

• skrbi o odgoju i obrazovanju učenika u razrednom odjelu,
• skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa
• utvrđuje raspored školskih i domaćih zadaća
• predlaže izlete i ekskurzije razrednog odjela
• surađuje s vijećem učenika
• raspravlja o ocjeni iz vladanja učenika
• utvrđuje prema prijedlogu razrednika opći uspjeh učenika od petog

       do osmog razreda

• surađuje s roditeljima i skrbnicima učenika

–     izriče pedagoške mjere sukladno odredbama ovoga Statuta, a u  

      skladu sa zakonskim odredbama

• obavlja druge poslove određene ovim Statutom i drugim aktima Škole

 

Članak 109.

            Rad Učiteljskog i Razrednog vijeća odvija se na sjednicama.

Sjednice Razrednog vijeća saziva i predsjedava im razrednik.

Sjednice Učiteljskog vijeća saziva i predsjedava im ravnatelj Škole.

Na sjednicama Učiteljskog i Razrednog vijeća odluke se donose većinom glasova prisutnih članova, a odlučuje se javnim glasovanjem ukoliko za pojedino pitanje u odredbama ovog Statuta ili Poslovnika o radu tijela nije određeno drugačije.

 

Članak 110.

            Svaki razredni odjel ima razrednika.

            Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i Razrednog vijeća.

            Razrednika određuje ravnatelj na prijedlog Učiteljskog vijeća.

            Razredni učitelj u prva četiri razreda ujedno je i razrednik razrednog odjela.

 

Razrednik:

• skrbi o redovitom pohađanju nastave i izvršavanju drugih obveza učenika
• skrbi o ostvarivanju godišnjeg plana i programa rada u svom razrednom odjelu
• prati život i rad učenika izvan Škole
• ispunjava i potpisuje svjedodžbe i druge isprave svog razrednog odjela
• predlaže Razrednom vijeću utvrđivanje općeg uspjeha učenika
• poziva na razgovor u Školu roditelja koji ne skrbi o učenikovom redovitom izvršavanju školskih obveza
• saziva sjednice Razrednog vijeća i predsjedava im, podnosi izvješće o radu Razrednog vijeća Učiteljskom vijeću i ravnatelju Škole
• izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima učenika razrednog odjela u učenju i vladanju
• utvrđuje ocjenu učenika iz vladanja
• priopćuje učeniku opći uspjeh
• skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika iz nastavnih predmeta
• pomaže učenicima u rješavanju školskih i drugih problema
• obavlja druge potrebne poslove za razredni odjel

 

 

XII. RADNICI ŠKOLE

 

Članak 111.

            Radnici Škole su osobe koje su sa Školom sklopile ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.

            Škola može na prijedlog Osnivača i uz suglasnost Ministarstva angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike za posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu.

Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu odnose se na: rad sa darovitim učenicima, rad sa učenicima s teškoćama u razvoju, rad s učenicima pripadnicima nacionalnih manjina.

 

 

Članak 112.

            Ravnatelj, učitelji i stručni suradnici obvezni su stjecati licenciju.

Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija za rad u školskoj ustanovi.

Stjecanje licencije propisuje se Zakonom  o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

 

Članak 113.

Učitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a u skladu  sa zakonskim odredbama te odredbama Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.

            Usavršavanje iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio radnih obveza učitelja i stručnih suradnika.

 

Članak 114.

Učitelji, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća znanja.

Učitelji, stručni suradnici i ravnatelj Škole mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti.

Ministar  propisuje razine, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja.

 

Članak 115.

            Učitelji i stručni suradnici dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava osobito o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne

zlouporabe, zanemarivanja, nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja odmah izvijestiti ravnatelja Škole koji je to dužan javiti policiji ili ovlaštenom općinskom državnom odvjetniku. 

 

Članak 116.

            Zasnivanje i prestanak radnog odnosa radnika Škole obavlja se sukladno zakonskim odredbama, podzakonskim aktima i općim aktima Škole, sklapanjem i prestankom ugovora o radu.

          Ugovore o radu s radnicima sklapa ravnatelj Škole.

 

Članak 117.

            Pravilnikom o radu Škole detaljno se razrađuje zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obveze iz radnog odnosa i druga pitanja u svezi s radnim odnosima Škole.

            Raspored radnih obveza radnika određuje ravnatelj u skladu sa zakonom, općim aktima Škole, ugovorom o radu i Godišnjim planom i programom rada Škole.

 

 

XIII. UČENICI ŠKOLE

 

Članak 118.

            Škola će upisati u prvi razred dijete koje je do 1. travnja tekuće godine navršilo šest godina života, koje je hrvatski državljanin ili koje ima status azilanta. Dijete stranca koje je do 1. travnja tekuće godine navršilo šest godina života Škola će upisati u prvi razred ako mu je odobren stalni boravak, privremeni boravak ili mu je odobrena privremena zaštita.

            Škola će upisati u prvi razred i djecu koja do 31. ožujka tekuće godine nemaju šest godina života na zahtjev roditelja sukladno rješenju Ureda državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije.

Upis djece u prvi razred Škola provodi prema planu upisa koji donosi Ured državne uprave u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji nadležan za poslove obrazovanja.

Članak 119.

            Učenik se u pravilu upisuje u školu kojoj pripada prema upisnom području.

            Učenik se može upisati u Školu koja ne pripada prema upisnom području prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi.

 

Članak 120.

            Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole Stručno povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.

Psihofizičko stanje djeteta radi prijevremenog upisa u prvi razred osnovne škole,  odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja utvrđuje stručno povjerenstvo Ureda državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije.

            Stručna povjerenstva rade na temelju Pravilnika koje donosi nadležno ministarstvo.

 

Članak 121.

Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja

Za dijete, odnosno učenika iz prethodnog stavka ovoga članka roditelj podnosi zahtjev Uredu državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije.

 

Članak 122.

Redovni upis u prvi razred Škola provodi u lipnju, te dopunski do početka školske godine.

            Upis učenika provodi povjerenstvo u skladu s Pravilnikom navedenim u stavku  3.članka 120. ovog Statuta.

 

Članak 123.

            Kao relevantni podaci za upis u prvi razred uzimaju se podaci iz izvoda iz matične knjige rođenih, domovnice, potvrde o prebivalištu ili boravištu roditelja odnosno skrbnika te podaci koje Školi dostavi nadležno upravno tijelo.

            Kod upisa u prvi razred povjerenstvo iz članka 120. ovoga Statuta prikuplja podatke o socijalnom i zdravstvenom položaju djeteta te obilježjima njegove sredine, koji su značajni za praćenje i razvoj učenika i popunjavanje evidencijskog lista učenika, dosjea i druge pedagoške dokumentacije.

 

Članak 121.a

            U slučaju prelaska  učenika iz jedne škole u drugu, Škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i ispisuje učenika u roku sedam (7) dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu  školu.

Za učenika koji je prešao u drugu osnovnu školu, Škola u matičnoj knjizi zaključuje posljednji razred koji je završio u Školi.

 

 

 

Članak 122.a

            Učenika stranca, azilanta ili hrvatskog državljanina koji je prekinuo školovanje u inozemstvu i koji želi nastaviti osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj, Škola će upisati u odgovarajući razred nakon utvrđivanja istovjetnosti svjedodžbe.

 

Članak 123.a

Škola je dužna pružati posebnu pomoć učenicima koji ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik.

U slučaju prelaska učenika iz druge osnovne škole Škola je dužna omogućiti učeniku učenje stranog jezika koji mu je prvi strani jezik, a ako se taj strani jezik ne uči u Školi, obvezna je učeniku omogućiti pohađanje tog stranog jezika u drugoj školi.

Uvjete i način pohađanja prvog stranog jezika u drugoj školi utvrđuje Škola uz suglasnost Ureda državne uprave Bjelovarsko – bilogorske županije.

 

Članak 124.

            Učenici imaju pravo:

• sudjelovati u odgojno – obrazovnom procesu
• biti obaviješteni o svim pitanjima koja se na njih odnose
• na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem

       interesu

• na uvažavanje njihovog mišljenja
• na pomoć drugih učenika Škole
• na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i Školskom odboru
• na sudjelovanje u radu Vijeća učenika te u izradi i provedbi Kućnog reda
• iznositi prijedloge i mišljenja radi poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada
• koristiti objekte Škole i materijalne pogodnosti u skladu s njihovom

      namjenom

• koristiti sredstva koja služe za ostvarivanje nastavnih sadržaja
• ustrojavati razredne oblike kulturno-umjetničkih i športskih sadržaja

 

Učenici su obvezni:

• ispunjavati upute učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih

      radnika Škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i Kućnom redom

• čuvati udžbenike i druga obrazovna i nastavna sredstva
• redovito pohađati obavezni dio nastavnog programa i druge oblike odgojno-obrazovnog rada koje su izabrali
• savjesno učiti i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu
• njegovati humane odnose među učenicima, učiteljima i drugim

radnicima Škole

• čuvati imovinu koju koriste te imovinu drugih učenika i radnika Škole
• poštovati pravila Kućnog reda
• pravodobno opravdavati izostanke i zakašnjenja

 

 

Članak 125.

            Ravnatelj i učitelji dužni su omogućiti pravobranitelju za djecu da upoznaje i savjetuje učenike o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa.

            Učitelji i stručni suradnici i ostali radnici Škole dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava, posebice oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah izvijestiti ravnatelja Škole koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi, pravobranitelju za djecu odnosno drugom nadležnom tijelu.

 

Članak 126.

            Sva školska tijela dužna su surađivati s pravobraniteljem za djecu i na njegov  zahtjev podnositi izvješća i odgovarati na upite, odnosno pravobranitelj uza djecu osigurati dostupnost i uvid u sve podatke, informacije i akte koji se odnose na prava i zaštitu učenika bez obzira na stupanj njihove tajnosti.

 

Članak 127.

            Izostanke i zakašnjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada učenici su dužni opravdati (ispričnicom roditelja, skrbnika, liječnika i sl.).

            Opravdanim izostancima smatra se bolest učenika, smrtni slučaj u obitelji, iznimne potrebe u čuvanju imovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest članova obitelji i sl.

            Učenik može izostati s nastave prema odobrenju:

– učitelja s njegovog sata

– razrednika do tri (3) radna dana

– ravnatelja do pet (5) radnih dana

– Učiteljskog vijeća više od sedam (7) radnih dana

 

                Ravnatelj i Učiteljsko vijeće odobravaju izostanak učenika s nastave temeljem pisanog zahtjeva roditelja. Na pisani zahtjev roditelja odgovara se u zakonskom roku.

 

Članak 128.

            Ako učenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvršava druge obveze Škola će zatražiti od roditelja ili skrbnika objašnjenje o razlozima učenikovog neizvršavanja obveza.

            Ukoliko roditelj ili skrbnik u roku sedam (7) dana od dana primitka pisane obavijesti –poziva određenog dana, ne dođe obrazložiti razloge izostanka, ovlaštena školska tijela dužna su protiv učenika pokrenuti postupak za izricanje pedagoških mjera.

            Pod neredovitim dolaskom u Školu smatra se neopravdani izostanak u trajanju zbog kojega se učeniku mogu izreći pedagoške mjere.

 

Članak 129.

            Zabranjeno je tjelesno kažnjavanje učenika i udaljavanje učenika s nastave.

            Radnik koji postupi suprotno čini tešku povredu radne obveze.

 

Članak 130.

             Učenicima koji sudjeluju na školskom, županijskom i državnom natjecanju izostanci s nastave neće ući u ukupan broj izostanaka zbog kojih bi bili upućeni na predmetni ispit.

 

 

XIV. ISPITI

 

Članak 131.

            Učenik ili roditelj učenika koji nije zadovoljan ocjenom zaključenom na kraju nastave iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo podnijeti pisani zahtjev za preispitivanje ocjene Učiteljskom vijeću.

            Zahtjev se podnosi pismeno Učiteljskom vijeću u roku od dva (2) dana od dana primitka pisane obavijesti o uspjehu učenika.

            Učiteljsko vijeće dužno je odlučiti o zahtjevu za preispitivanje ocjene u roku od tri (3) dana od dana primitka zahtjeva.

            Ako je podnesen izvan roka iz stavka 2. ovog članka Učiteljsko vijeće može zahtjev odbaciti.

            Učiteljsko vijeće može zahtjev odbaciti ako podnositelj zahtjeva nije obrazložio razloge zbog kojih traži preispitivanje ocjene ili ako zaključi da navedeni razlozi nisu utemeljeni na dokazanim činjenicama.

 

Članak 132.

Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom odnosno odlukom Učiteljskog vijeća.

            Učenik ili roditelj učenika može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom u roku od dva  (2) dana od priopćenja odluke Učiteljskog vijeća u vezi preispitivanja ocjene.

 

Članak 133.

            Članove ispitnog povjerenstva određuje Učiteljsko vijeće u roku 48 sati od primitka zahtjeva iz članka 132. stavka 2. ovoga Statuta.

            Povjerenstvo ima tri člana:

• predsjednika (razrednik)
• ispitivača (učitelj predmeta iz kojega se polaže popravni ispit ili učitelj razredne nastave ako popravni ispit polaže učenik razredne nastave)
• stalnog člana povjerenstva

 

Članak 134.

            Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela  ovisno od nastavnog predmeta.

            Iz kojih će se predmeta polagati pismeni i usmeni ispit, a iz kojih samo usmeni određuje Učiteljsko vijeće.

            Kad se ispiti sastoje od pisanog i usmenog dijela, održavaju se u dva ili više dana.

            Ako se ispit provodi pisano i usmeno, prvi dan  se provodi pisani dio ispita, a drugi dan usmeni dio ispita.

 

 

Članak 135.

            Pisani dio ispita traje najdulje 45 minuta.

            Usmeni dio ispita traje najdulje 30 minuta.

 

Članak 136.

            Pitanja na pisanom dijelu ispita utvrđuje ispitno povjerenstvo. Pitanja na usmenom dijelu ispita mogu pored ispitivača postavljati i drugi članovi ispitnog povjerenstva.

 

Članak 137.

            Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu.

            Povjerenstvo u pravilu donosi ocjenu jednoglasno.

            Ako povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.

            Donesenu ocjenu predsjednik ispitnog povjerenstva dužan je učeniku neposredno priopćiti.

 

Članak 138.

            Ocjena ispitnog povjerenstva je konačna.

            Ocjena povjerenstva ne može biti niža od ocjene koja je učeniku zaključena na kraju nastave.

            Protiv ocjene povjerenstva učenik ne može izjaviti žalbu, odnosno tražiti polaganje ispita pred novim povjerenstvom.

 

Članak 139.

            O tijeku ispita vodi se zapisnik na propisanom obrascu.

            Zapisnik se vodi za svakoga učenika koji je pristupio ispitu.

            Zapisnik vodi stalni član ispitnog povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i drugi član.

 

 

Članak 140.

            U zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podaci o učeniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pisanog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.

            Zapisniku se prilažu i pisani radovi učenika.

            Zapisnici o ispitima i pisani radovi učenika pohranjuju se u pismohrani Škole.

 

Članak 141.

            Učenik ili njegov roditelj odnosno skrbnik koji traže izuzeće predmetnog učitelja iz sastava ispitnog povjerenstva treba u roku od 24 sata od dana saznanja sastava povjerenstva podnijeti zahtjev Učiteljskom vijeću iz kojeg je vidljivo zbog čega se traži izuzeće.

            Učiteljsko vijeće može donijeti odluku o izuzeću predmetnog učitelja iz sastava ispitnog povjerenstva, ako ocijeni da je zahtjev učenika o izuzeću opravdan.

            Učiteljsko vijeće je dužno odgovoriti na zahtjev učenika u roku od dva dana od dana primitka učenikova zahtjeva.

            Ako učenik ili njegov roditelj odnosno skrbnik nije zadovoljan odgovorom Učiteljskog vijeća može zaštitu svojih prava tražiti pred Školskim odborom.

 

Članak 142.

            Učenik od IV. do VIII.  razreda koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan ima pravo polagati popravni ispit.

            Učenici koji na kraju nastavne godine imaju ocjenu nedovoljan iz tri ili više nastavnih predmeta upućuju se na ponavljanje razreda.

 

Članak 143.

            Popravni ispiti polažu se pred ispitnim povjerenstvom.

            Popravni ispiti polažu se krajem lipnja i kolovoza.

Nadnevak polaganja popravnih ispita određuje ravnatelj u skladu s Godišnjim planom i programom rada Škole.

 

Članak 144.

            Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj škole.

            Povjerenstvo ima tri člana:

–  predsjednika (razrednik)

–  ispitivača (učitelj predmeta iz kojega se polaže popravni ispit ili

   učitelj razredne nastave ako popravni ispit polaže učenik

   razredne nastave)

            – stalnog člana povjerenstva

 

Članak 145.

            Na polaganje popravnih ispita primjenjuju se članci od 134. do 140. ovoga Statuta.

 

Članak 146.

            Učenik koji nije uspješno položio popravni ispit u prvom ispitnom roku, ima pravo bez dodatnih uvjeta polagati ispit u drugom ispitnom roku.

            Učeniku koji uspješno položi popravni ispit, ocjena s popravnog ispita upisuje se u svjedodžbu.

 

Članak 147.

            Neposredni nadzor nad radom ispitnog povjerenstva provodi ravnatelj.

 

Članak 148.

            Učenik se upućuje na polaganje predmetnog ili razrednog ispita kada ostane neocijenjen iz jednog ili više predmeta u slučajevima zbog bolesti u dužem trajanju.

Učenik se može i iz drugih opravdanih razloga koje kao takve ocijeni Razredno vijeće uputiti na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

Pisani zahtjev s obrazloženjem za polaganje predmetnog ili razrednog ispita učenik

upućuje Razrednom vijeću.         

 

Članak 149.

Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, Škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojega nije bio u mogućnosti pristupiti ispitu.

 

Članak 150.

Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu pohađati nastavu Škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući odnosno zdravstvenoj ustanovi, ako se učenik nalazi na dužem liječenju i omogućava učeniku polaganje razrednog ili predmetnog ispita.

 

Članak 151.

            Predmetni ili razredni ispiti polažu se u dva redovna roka, krajem lipnja i krajem kolovoza, te izvan navedenih rokova ako to uvjetuju razlozi spriječenosti.

            Predmetni i razredni ispit učenik može polagati do početka iduće školske godine.

 

Članak 152.

            Predmetni i razredni ispit polaže se pred povjerenstvom koje imenuje Učiteljsko vijeće.

            Povjerenstvo ima tri člana:

– predsjednika (razrednik)

– ispitivača (učitelj predmeta iz kojega se polaže popravni ispit ili 

  učitelj razredne nastave ako popravni ispit polaže učenik razredne

  nastave)

– stalnog člana povjerenstva

Članak 153.

            Prije pristupanja učenika ispitu utvrđuje se njegov identitet i obavlja uvid u pedagošku dokumentaciju na osnovi koje je odobreno polaganje ispita.

 

Članak 154.

            Učenik koji želi pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita, podnosi Razrednom vijeću zahtjev za polaganje ispita u kojem navodi razred i predmete koje želi polagati.

            Učenik ne može polagati više od dva predmeta u jednom danu.

 

Članak 155.

            Učiteljsko vijeće utvrđuje ispitne rokove.

 

Članak 156.

            Kad se ispiti sastoje od pismenog i usmenog dijela, održavaju se u dva ili više dana.

            Pisani dio ispita traje najdulje 80 minuta.

            Usmeni dio ispita traje najdulje 20 minuta.

 

Članak 157.

            O tijeku ispita vodi se zapisnik.

            Zapisnik se vodi za svakoga učenika koji je pristupio ispitu.

            Zapisnik vodi stalni član ispitnog povjerenstva, a potpisuju ga predsjednik i drugi član.

 

Članak 158.

            U zapisnik se upisuje dan i vrijeme održavanja ispita, osobni podaci o učeniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjene iz pisanog i usmenog dijela ispita i konačna ocjena.

            Zapisniku se prilažu i pisani radovi učenika.

Zapisnici o ispitima i pisani radovi učenika pohranjuju se u pismohrani Škole.

 

Članak 159.

            Na kraju ispita povjerenstvo utvrđuje ocjenu iz svakog nastavnog predmeta na prijedlog ispitivača te konačnu ocjenu.

            Donesenu ocjenu predsjednik ispitnog povjerenstva dužan je učeniku neposredno priopćiti.

 

Članak 160.

            Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom, predmetnom ili razrednom ispitu, ravnatelj je dužan omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojih nije bio u mogućnosti pristupiti ispitu.

 

Članak 161.

            Ako učenik nije zadovoljan ocjenom koju je utvrdilo povjerenstvo ima pravo pisanog prigovora Školi u roku od 3 dana od dana prijema obavijesti.

            Ako Učiteljsko vijeće ocijeni prigovor opravdanim, Škola organizira ponovni ispit pred drugim ispitnim povjerenstvom u roku od tri (3) dana nakon uvažavanja prigovora.

            Na Odluku drugog ispitnog povjerenstva učenik nema pravo prigovora.

 

 

 

Članak 162.

Učenici koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili nastavnom predmetu ili bi to sudjelovanje štetilo njegovom zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja određenog nastavnog predmeta ili sudjelovanja u školskoj aktivnosti.

Odluku o oslobađanju učenika donosi Učiteljsko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Učeniku koji je oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta u javnu ispravu se umjesto ocjene upisuje da je oslobođen.

 

Članak 163.

            Učenici koji imaju status kategoriziranog sportaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti Školu pohađanjem nastave ili

polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

            Navedene kategorije učenika pohađaju nastavu prema odluci Učiteljskog vijeća, a polažu predmetni ispit na način kojim se polažu razredni i predmetni ispiti.

 

 

1. PRIZNAVANJE INOZEMNE OBRAZOVNE ISPRAVE RADI NASTAVKA OBRAZOVANJA U ŠKOLII DONOŠENJE RJEŠENJA O PRIZNAVANJU EKVIVALENCIJE I UPISA U ŠKOLU

 

Članak 164.

             Učenik koji je pohađao osnovno obrazovanje u inozemstvu, može u Školi nastaviti

obrazovanje na temelju Rješenja o priznavanju inozemne obrazovne isprave radi nastavka obrazovanja.

Učenik iz stavka 1. ovoga članka koji želi u Školi nastaviti obrazovanje, dužan je  za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavak obrazovanja podnijeti obrazloženi i dopušteni zahtjev.

Pod dopuštenim zahtjevom iz stavka 2. ovoga članka smatra se zahtjev uz kojega je podnositelj dostavio:

1. ispravu kojom dokazuje inozemno obrazovanje u izvorniku
2. ovjereni prijepis isprave iz točke 1.
3. ispravu o državljanstvu, osim u slučaju apatrida ili osobe bez

         državljanstva.

U postupku priznavanja inozemne obrazovne isprave primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

 

 

Članak 165.

O zahtjevu za priznavanje inozemne obrazovne isprave i nastavku obrazovanja u       Školi odlučuje Učiteljsko vijeće rješenjem.

Učiteljsko vijeće može pisano ovlastiti nekoga od svojih članova za provođenje ispitnog postupka i izradu prijedloga rješenja ili zatražiti mišljenje Agencije za  odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Učiteljsko vijeće može zahtjev odbiti ili utvrditi ekvivalenciju inozemne obrazovne isprave, odobriti nastavak obrazovanja u Školi i upis u odgovarajući razred.

 

XVI. PEDAGOŠKE MJERE

 

Članak 166.

            Učenicima se mogu izricati pedagoške mjere. Prema učenicima se primjenjuju pedagoške mjere propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i ovim Statutom.

Pri izricanju pedagoških mjera škola je dužna postupati sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku,  Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te odredbama ovog Statuta.

 

 

MJERE POTICANJA

 

Članak 167.

            Učenici koji se ističu u učenju (odličan uspjeh na kraju nastavne godine), u ponašanju (uzorno vladanje i redovito pohađanje nastave) i u drugim korisnim aktivnostima (sudjelovanje na školskim, kulturnim i sličnim natjecanjima, poticanje prijateljskih i humanih odnosa u razrednom odjelu i sl.) mogu biti usmeno i pismeno pohvaljeni odnosno nagrađeni.

            Cilj mjere poticanja je podržavati i bodriti učenike u njihovim pozitivnim nastojanjima i djelovanjima.

 

Članak 168.

            Pohvale mogu biti:

• pismene pohvale (pohvalnice) koje daje Razredno vijeće u obliku povelje,

priznanja (u obliku medalja, pokala i sl.), plakete, diplome i sl.

• usmene pohvale koje izriče razrednik, a mogu biti objavljene na sjednici stručnih tijela Škole, na skupovima u svezi obilježavanja prigodnih događaja, svečanostima povodom završetka školske godine

 

            Nagrade dodjeljuje Učiteljsko vijeće, a mogu biti:

• knjige, skulpture, umjetničke slike, albumi, fotografije, športski rekviziti,

alati za rad, pribor za umjetničko stvaranje, glazbeni instrumenti

 

Članak 169.

            Pohvale i nagrade iz članka 168. ovoga Statuta mogu se dodjeljivati pojedinačno, skupini i razredu.

 

Članak 170.

            Pohvale i nagrade osim razrednika, Razrednog vijeća i Učiteljskog vijeća mogu predlagati i učenici, ravnatelj, Školski odbor, te fizičke i pravne osobe izvan Škole.

 

Članak 171.

            O dodijeljenoj nagradi učeniku se izdaje i pisana isprava.

            O dodijeljenim pohvalama i nagradama učenicima, u Školi se vodi Evidencija o pohvalama i nagradama.

            Pisana pohvala izdaje se na odgovarajućem obrascu.

            Pisanu pohvalu potpisuje predsjedavatelj tijela koje je pisanu pohvalu donijelo i ravnatelj.

 

 

KAZNENE PEDAGOŠKE MJERE

 

Članak 172.

            Učenicima se izriču kaznene pedagoške mjere radi sprječavanja i otklanjanja negativnih pojava, nemarnog odnosa učenika prema odgojno-obrazovnom radu i učenju, kršenja kućnog reda i nekulturnog i neprimjerenog ponašanja, oštećivanja školske imovine i ponavljanja kršenja dužnosti i obveza.

            Cilj kaznenih pedagoških mjera je učeniku ukazati na njegove greške i propuste da ih ne bi ponavljao.

Članak 173.

            Pedagoške mjere zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učenika u osnovnoj školi su:

• opomena
• ukor
• strogi ukor
• odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka
• preseljenje u drugu školu.

          Kao pedagoška mjera  ne smije se učeniku izreći udaljavanje nastave, sudjelovanje na školskim manifestacijama, uskraćivanje odlaska na izlet ili ekskurziju i sl.

 

Članak 174.

            Opomena se izriče zbog:

• ometanja drugih učenika u učenju i praćenju nastave
• neopravdanog izostanka sa nastave ili drugih aktivnosti od 7 do 10

školskih sati

• ometanja učitelja u vrijeme održavanja nastave i drugih oblikaodgojno-obrazovnog rada
• neredovitog nošenja školskog pribora i opreme

            –     nemarnog odnosa za vrijeme dežurstva u školi

    –       neprimjerenog ponašanja pri zajedničkim posjetima, priredbama, kinu, izložbama,

                  na izletima i sl.

 

            Opomena može biti usmena i pisana.

            Usmenu opomenu može izreći svaki učitelj u trenutku uočavanja povrede. Pisanu opomenu izriče razrednik.

Članak 175.

            Ukor se izriče zbog:

• neopravdanog izostanka sa nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog

      rada od 11 do 20 školskih sati

• izazivanja sukoba
• oštećivanja školske imovine i imovine drugih učenika, učitelja, drugog

radnika i građana

• kršenja Kućnog reda
• oštećenja knjižnične građe
• uživanja alkohola ili drugog sredstva ovisnosti ili njihovo unošenje u

                  Školu

• ponavljanje povrede za koju je učeniku već izrečena mjera iz članka 174.

      ovoga Statuta.

 

Ukor izriče Razredno vijeće.

 

Članak 176.

            Strogi ukor izriče se zbog:

• neopravdanog izostanka sa nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog

      rada od 21 do 26 školskih sati

• ugrožavanja sigurnosti učenika, učitelja, drugih radnika i građana
• namjernog uništavanja i krivotvorenja pedagoške dokumentacije
• otuđivanja i težeg oštećenja imovine Škole, drugih učenika, radnika Škole i građana
• težeg kršenja Kućnog reda
• ponavljanja povreda za koje je učeniku već izrečena mjera iz članka 175.

      ovoga Statuta.

 

Strogi ukor izriče Učiteljsko vijeće.

 

Članak 177.

            Pedagošku mjeru odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka izriče Učiteljsko vijeće.

Pedagoška mjera odgojno obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka izriče se i provodi prema Pravilniku o pedagoškoj mjeri odgojno obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka.   

 

Članak 178.

            Preseljenje u drugu osnovnu školu izriče se zbog:

• neopravdanog izostanka sa nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada više od 27 školskih sati
• izazivanje tučnjave i fizičkog napada na drugog učenika, radnika

škole ili građanina

• neprimjerenog ponašanja ili činjenja materijalne štete na izletu

odnosno ekskurziji

• namjernog nanošenja veće štete Školi, učenicima ili radnicima

odnosno građanima

• teškog kršenja Kućnog reda
• protupravnog prisvajanja imovine Škole, radnika Škole ili građana
• ponavljanje povreda za koje je učeniku već izrečena mjera iz članka 176. ovoga Statuta.

 

            Pedagošku mjeru preseljenja u drugu školu izriče Učiteljsko vijeće.

 

 

Članak 179.

            Prijedlog za donošenje kaznenih pedagoških mjera može dati svaki učitelj ili stručni suradnik pojedinačno, Razredno vijeće, Vijeće roditelja, ravnatelj.   

Prijedlog za donošenje kaznenih pedagoških mjera podnosi se pisano i mora se dostaviti najkasnije u roku sedam (7) dana od dana saznanja za počinjenu povredu.

            U prijedlogu se moraju pobliže istaknuti obilježja povrede, mjesto i vrijeme počinjenja te obrazložiti način počinjenja povrede dužnosti ili neispunjavanja obveza odnosno razlozi zbog kojih se predlaže donošenje pedagoške mjere.

           Pisani prijedlog za izricanje pedagoške mjere urudžbira se u tajništvu Škole.

 

Članak 180.

            Postupak za izricanje pedagoških mjera tijela iz članka 173. pokreću po službenoj dužnosti na temelju podataka iz pedagoške dokumentacije i evidencije.

            Pri pokretanju postupka ovlaštena tijela mogu razmotriti prijedloge i predstavke radnika, učenika Škole, građana i pravnih osoba.

 

 

Članak 181.

Na pokretanje postupka, vođenje postupka i donošenje rješenja o pedagoškoj mjeri primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Razredno vijeće i učiteljsko vijeće mogu pisano ovlastiti nekoga od svojih članova koji će provesti postupak do donošenja rješenja o pedagoškoj mjeri.

Kod utvrđivanja činjeničnog stanja ovlašteno tijelo, odnosno ovlaštena osoba  treba voditi računa o učenikovu razvoju, obiteljskim i drugim okolnostima u kojima se učenik nalazi.

 

Članak 182.

            Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti i neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja izriču se za tekuću nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja se izriče za tekuću školsku godinu ili za trajanje osnovnog obrazovanja.

 

                                                           Članak 183.

            Kod izricanja pedagoških mjera iz članka 173. ovoga Statuta Škola je dužna poštovati učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj.

            Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti.

 

Članak 184.

            Izricanje pedagoških mjera ne smije biti posljedica osvete, zastrašivanja, ponižavanja učenika niti povreda njegove osobnosti.

Članak 185.

            Pedagoške mjere ne mogu se izreći prema razrednom odjelu već samo prema učenicima pojedinačno.

            U jednom se postupku može izreći samo jedna pedagoška mjera.

            Pedagoška mjera se izriče rješenjem koje se dostavlja roditelju na adresu stanovanja.

 

 

Članak 186.

            Protiv pisano izrečenih pedagoških mjera roditelj ili skrbnik učenika ima pravo žalbe.

            O žalbi protiv izrečene pedagoške mjere pisane opomene odlučuje Razredno vijeće.

            O žalbi protiv izrečene pedagoške mjere ukora odlučuje Učiteljsko vijeće.

            O žalbi protiv izrečene pedagoške mjere strogog ukora, preseljenja u drugu osnovnu školu i odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka odlučuje ravnatelj.

            Žalba se podnosi pisano ili izjavom u zapisnik u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o izrečenoj pedagoškoj mjeri.

            Žalba se podnosi tijelu koje je mjeru izreklo.

            Žalba odgađa izvršenje pedagoške mjere.

 

 

Članak 187.

            Tijela Škole koja rješavaju pedagošku mjeru u žalbenom postupku dužna su provesti postupak i donijeti odluku što prije, a najkasnije u roku do 30 dana od dana primitka žalbe.

            Tijelo koje rješava o žalbi, može izrečenu pedagošku mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom pedagoškom mjerom.

            Rješenje žalbenog tijela je konačno.

 

Članak 188.

            Izvršno rješenje o  pedagoškoj mjeri provodi razrednik odnosno ravnatelj u roku

do osam (8) dana od dana izvršnosti.

            Pedagošku mjeru preseljenja u drugu školu ravnatelj izvršava u suradnji s ravnateljem osnovne škole u koju učenik može biti preseljen sukladno zakonskoj odredbi.

 

 

Članak 189.

            Izrečene i izvršene  pedagoške mjere unose se u Evidenciju o pedagoškim mjerama.

Izvršne pedagoške mjere unose se u pedagošku dokumentaciju, osim u svjedodžbu.

 

 

Članak 190.

            Tijela ovlaštena za predlaganje i donošenje pedagoških mjera dužna su nakon izrečene mjere pratiti uspjeh i ponašanje učenika i svojom aktivnosti nastojati da učenik ispravno shvati smisao izrečene mjere.

 

 

 

XVII. TIJELA RAZREDNOG ODJELA

 

Članak 191.

            Učenici razrednog odjela na početku nastavne godine iz svojih redova biraju predsjednika  i zamjenika predsjednika razrednog odjela za tekuću školsku godinu.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika razrednog odjela izabrani su učenici koji su dobili najveći broj glasova nazočnih učenika.

            Glasovanje je javno, dizanjem ruku. 

            Postupkom izbora predsjednika i zamjenika predsjednika razrednog odjela rukovodi razrednik.

 

Članak 192.

            Predsjednik razrednog odjela predstavlja razredni odjel, štiti i promiče interese učenika razrednog odjela u Školi.

            Zamjenik predsjednika razrednog odjela zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

 

 

 

XVIII. VIJEĆE UČENIKA

Članak 193.

            U Školi se osniva Vijeće učenika koje čine predsjednici svakog razrednog odjela.

Prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća učenika saziva ravnatelj Škole te rukovodi sjednicom do izbora predsjednika Vijeća učenika.

Članak 194.

            Članovi Vijeća učenika škole između sebe biraju predsjednika Vijeća učenika Škole.

            Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova.

            Glasovanje je javno, dizanjem ruku.

 

Članak 195.

            Mandat predsjednika i članova Vijeća učenika je godinu dana, s tim da isti učenici mogu biti ponovno izabrani.

 

Članak 196.

            Na sjednici Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik se vodi u bilježnici tvrdih korica.

 

Članak 197.

            Sjednice Vijeća učenika održavaju se po potrebi. Sjednica se može održati ako je prisutna polovica predstavnika Vijeća.

 

Članak 198.

            Vijeće učenika škole:

• priprema i daje prijedloge tijelima škole o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i uspjeh u obrazovanju
• predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u školi
• predlaže osnivanje učeničkih klubova i udruga
• u suradnji s Učiteljskim vijećem i Vijećem roditelja donosi Kućni red
• pomaže učenicima u izvršavanju školskih i izvanškolskih obveza
• daje pritužbe ravnatelju Škole, Učiteljskom vijeću i Školskom odboru glede statusa i položaja učenika
• izvješćuje pravobranitelja za djecu o problemima učenika
• aktivno sudjeluje u različitim oblicima rada u školi
• poduzima mjere i aktivnosti na razvijanju prijateljskih odnosa u školi
• obavlja i druge poslove vezane za život i rad učenika Škole
• daje mišljenje na prijedlog Školskog kurikuluma i prijedlog Godišnjeg plana i programa rada Škole

 

Članak 199.

            Predstavnik Vijeća učenika sudjeluje u radu tijela Škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.

            Školski odbor, Razredno vijeće i Učiteljsko vijeće dužni su pozvati predstavnika Vijeća učenika na sjednicu na kojoj raspravljaju o pravima i obvezama učenika.

 

 

 

XXIX. RODITELJI I SKRBNICI

 

Članak 200.

Roditelji odnosno skrbnici dužni su upisati dijete u školu.

Roditelji su dužni voditi brigu za učenikovo redovito pohađanje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u koji je učenik uključen.

Roditelji imaju obvezu izostanke učenika pravodobno opravdati.

Roditelji imaju pravo biti redovito obaviješteni o učeničkim postignućima.

 

Članak 201.

Škola usmeno ili pisano izvješćuje roditelje odnosno skrbnike  o uspjehu i vladanju učenika.

Na kraju školske godine učenici dobivaju svjedodžbu o postignutom uspjehu.

 

Članak 202.

            Radi što uspješnijeg ostvarivanja odgojno-obrazovne djelatnosti Škola surađuje s roditeljima putem roditeljskih sastanaka i drugih pogodnih oblika informiranja.

 

Članak 203.

            Škola saziva opće roditeljske sastanke i roditeljske sastanke razrednog odjela.

            Opći roditeljski sastanci sazivaju se prema potrebi.

Roditeljski sastanci razrednog odjela sazivaju se tijekom polugodišta prema potrebi, a najmanje tri (3) puta tijekom godine.

 

Članak 204.

            Roditelji odnosno skrbnici odgovorni su za učenikovo redovito pohađanje nastave te ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen i dužni su izostanke učenika pravodobno opravdati, osobno dolaskom u Školu ili pisanom izjavom.

            Rok u kojem roditelj treba opravdati izostanak je sedam dana računajući od dana izostanka učenika.

 

Članak 205.

            Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz prethodnog članka  ovoga Statuta, Škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole.

            Ako roditelj učestalo zanemaruje svoje obveze Škola je dužna o tome obavijestiti Ured državne uprave i nadležnu ustanovu socijalne skrbi.

 

Članak 206.

Roditelji odnosno skrbnici dužni su skrbiti i o ponašanju učenika izvan Škole.

 

Članak 207.

Roditelji odnosno skrbnici obvezni su Školi nadoknaditi štetu koju učenik učini

za vrijeme boravka u Školi (popravka knjiga oštećenih za vrijeme posudbe, oštećenja namještaja i ostale imovine škole), na izletu ili ekskurziji u skladu sopćim propisima obveznog prava.

 

 

Članak 208.

            Roditelji odnosno skrbnici dužni su ispunjavati svoje obveze prema Školi koje se odnose na ostvarivanje nastavnog plana i programa. Ostale obveze roditelji odnosno skrbnici mogu preuzimati u dogovoru sa Školom.

            U skladu s odlukama školskih tijela roditelji dragovoljno sudjeluju u osiguranju sredstava koja se odnose na troškove prehrane učenika, školskih izleta i ekskurzija, kino predstava, kazališnih predstava, priredaba i natjecanja, osiguranja učenika, troškova za terensku nastavu te ostale troškove po odlukama Kolegijalnih tijela.

 

 

1. VIJEĆE RODITELJA

 

Članak 209.

            Vijeće roditelja u Školi ustrojava se s ciljem ostvarivanja zadaća osnovnog školstva, povezivanja sa društvenom sredinom i ostvarivanja interesa učenika.

 

Članak 210.

            Vijeće roditelja se bira za tekuću školsku godinu.

            Vijeće roditelja je sastavljeno od predstavnika roditelja učenika svakog razrednog odjela.

Za člana Vijeća roditelja ne može biti biran roditelj učenika koji je zaposlen u Školi.

 

Članak 211.

            Roditelji učenika na roditeljskom sastanku razrednih odjela iz svojih redova na početku školske godine biraju svog predstavnika za Vijeće roditelja za tekuću školsku godinu.

            Postupkom izbora iz stavka 1. ovog članka rukovode razrednici razrednih odjela.

Za predstavnika roditelja učenika razrednog odjela u Vijeće roditelja izabran je roditelj koji je dobio najveći broj glasova nazočnih roditelja.

Glasovanje je javno, dizanjem ruku.  

 

Članak 212.

            U Vijeću roditelja ima onoliko roditelja koliko u Školi ima razrednih odjela.

            U Vijeću roditelja mogu biti samo roditelji čija su djeca učenici Škole.

            Za člana Vijeća roditelja ne može se birati osoba kojoj je oduzeto pravo da živi sa svojim djetetom, koja je lišena prava na roditeljsku skrb, kojoj je zabranjeno da

se neovlašteno približava djetetu s kojim ne živi ili kojoj je izrečena prekršajna sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji, te drugih kaznenih djela protiv tjelesne zlouporabe maloljetne osobe.

 

Članak 213.

Zapisnik o izboru predstavnika razrednog odjela u Vijeće roditelja s imenom izabranog roditelja razrednik je dužan u roku do tri dana od dana izbora dostaviti ravnatelju.

            Prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća roditelja saziva ravnatelj i predsjedava do izbora predsjednika Vijeća roditelja.

 

Članak 214.

            Vijeće roditelja između sebe bira predsjednika i zamjenika predsjednika.

            Za predsjednika i zamjenika predsjednika je izabran roditelj koji je dobio najveći broj glasova nazočnih članova.

            Glasovanje je javno – dizanjem ruku.

 

Članak 215.

            Mandat predsjednika i članova Vijeća roditelja je tekuća školska godina u kojoj su izabrani, s tim da iste osobe mogu biti ponovno izabrane.

 

Članak 216.

            Sjednice Vijeća roditelja održavaju se prema potrebi.

            Sjednice Vijeća roditelja saziva i sjednicama predsjedava predsjednik Vijeća roditelja, a u njegovoj odsutnosti zamjenik predsjednika.

            Vijeće roditelja može pravovaljano odlučivati, ako je na sjednici nazočna najmanje natpolovična većina članova.

            Zaključci na sjednici Vijeća roditelja donose se većinom glasova nazočnih, javnim glasovanjem – dizanjem ruku, osim ako je zakonskim odredbama odnosno odredbama ovog Statuta određeno drukčije.

 

Članak 217.

            Poziv za sjednice Vijeća roditelja piše predsjednik Vijeća roditelja.

            Pozive urudžbira i otprema tajnik škole.

            Zapisnike sa sjednica Vijeća roditelja vodi zapisničar.

            Nakon sjednice zapisnik sa sjednice se pohranjuje u tajništvo škole na čuvanje.

 

 

Članak 218.

            Postupak izbora i imenovanja jednog kandidata iz Vijeća roditelja u Školski odbor reguliran je čl. 46. do 49. ovog Statuta.

 

Članak 219.

Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad Škole te:

• daje mišljenje o prijedlogu Školskog kurikuluma,
• daje mišljenje o prijedlogu Godišnjeg plana i programa rada
• raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji Školskog kurikuluma i

Godišnjeg plana i programa rada Škole

• razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom
• predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada
• predlaže svog člana u Školski odbor
• daje mišljenje i prijedloge u vezi sa radnim vremenom učenika početkom i završetkom nastave
• daje mišljenje o organiziranju športskih natjecanja i kulturnih manifestacija
• u svezi s organizacijom izleta, ekskurzija, športskih natjecanja
• daje mišljenje o vladanju i ponašanju učenika u Školi i izvannje
• dajemišljenjeoosnivanjuidjelatnostiučeničkihudrugatesudjelovanje učenika u njihovu radu
• daje mišljenje u svezi socijalno-ekonomskog položaja učenika i pružanja odgovarajuće pomoći

           –    raspravlja o prijavljenim kandidatima  na natječaj  za ravnatelja škole prije izbora

na Školskom odboru i donosi odluku tajnim glasovanjem o kandidatu kojeg podržava za ravnatelja škole

• obavlja druge poslove prema odredbama ovog Statuta i drugih općih

akata Škole

 

 

Članak 220.

            Predstavnici razrednih odjela u Vijeću roditelja imaju obvezu informiranja roditelja svog razrednog odjela o bitnim zaključcima donesenim na sjednici Vijeća roditelja.

            O bitnim zaključcima donesenim na sjednici Vijeća roditelja radnici Škole informiraju se putem oglasne ploče Škole.

 

 

Članak 221.

            Član Vijeća roditelja može biti razriješen prije isteka mandata:

–  ako sam zatraži razrješenje

–  ako njegovom djetetu prestane status redovnog učenika Škole u

    roku 60 dana od dana prestanka statusa

–  odlukom roditelja razrednog odjela

 

                                                                 Članak 222.

            Vijeće roditelja raspravljat će  o prijavljenim kandidatima  na natječaj  za izbor i imenovanje ravnatelja Škole prije izbora ravnatelja od strane  Školskog odbora sukladno 79. do 83. članku ovog Statuta.

 

 

 

XXI. SINDIKAT, RADNIČKOVIJEĆE, SKUPRADNIKA

 

Članak 223.

Utemeljenje sindikata u Školi je slobodno.

Škola će osigurati sindikatu prostor, sredstva za rad i druge uvjete u skladu sa zakonom, provedbenim propisima, općim aktima Škole, kolektivnim ugovorima i sporazumima koje je sklopila.

 

Članak 224.

U Školi radnici mogu utemeljiti Radničko vijeće sukladno odredbama Zakona o radu i Pravilnika o provođenju izbora za Radničko vijeće.

Ako u Školi nije utemeljeno Radničko vijeće sindikalni povjerenik može preuzeti funkciju Radničkog vijeća o čemu je dužan je pisano izvijestiti ravnatelja.

Ako u Školi djeluje više sindikata, oni se mogu međusobno sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze Radničkog vijeća, te su se o preuzimanju funkcije Radničkog vijeća  dužni očitovati pisanim putem ravnatelju Škole.

Ako sindikati ne postignu sporazum o tome koji će sindikat preuzeti funkciju Radničkog vijeća, provest će se izbori za Radničko vijeće u skladu sa odredbama Zakona o radu te Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 225.

Skup radnika čine svi radnici Škole.

Skup radnika dvaput godišnje saziva Radničko vijeće uz prethodno savjetovanje s ravnateljem.

Ako Radničko vijeće ne sazove skup radnika prema stavku 1. ovoga članka, skup radnika dužan je sazvati ravnatelj Škole.

O pitanjima iz svoje nadležnosti skup radnika odlučuje većinom glasova nazočnih radnika, javnim glasovanjem, osim kada je zakonom određeno drukčije.

 

                                                              Članak  226.

           Skup radnika   raspravljat će  o prijavljenim kandidatima  na natječaj  za izbor i imenovanje ravnatelja Škole prije izbora od strane  Školskog odbora sukladno  79. do 83. članku ovog Statuta.

 

 

XXII. JAVNOST RADA

 

Članak 227.

Rad Škole i njezinih tijela je javan. Javnost rada ostvaruje se osobito:

• izvješćivanjem roditelja, učenika, građana i pravnih osoba o uvjetima i načinu pružanja usluga
• davanjem pravodobne obavijesti roditeljima, građanima i pravnim osobama, na njihov zahtjev, o uvjetima i načinu pružanja usluga
• obavijestima o sjednicama ili sastancima upravnog tijela i školskih vijeća te mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad
• obavijesti o broju osoba kojima se istovremeno osigurava neposredan uvid u rad školskih tijela
• pravodobnom davanju obavijesti i uvidom u odgovarajuću dokumentaciju sredstvima javnog informiranja
• obavješćivanjem sredstava javnog informiranja o održavanju znanstvenih i stručnih skupova u Školi i omogućavanja nazočnosti na skupovima
• objavljivanjem općih i pojedinačnih akata koji su u svezi s djelatnošću Škole.

 

            Za javnost rada odgovorni su predsjednik Školskog odbora i ravnatelj Škole.

 

Članak 228.

Obveza javnosti rada Škole  provodi se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti osobnih podataka.

 

 

 

XXIII. POSLOVNA TAJNA

 

Članak 229.

            Poslovnom tajnom smatraju se osobito:

• podatci sadržani u zamolbama, zahtjevima i prijedlozima građana i

           pravnih osoba upućenih Školi

• podatci sadržani u prilozima uz molbe, žalbe, zahtjeve i prijedloge
• podatci o poslovnim rezultatima Škole
• podatci o učenicima, socijalno-moralne naravi
• podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom i drugim

           propisima ili koje odredi ravnatelj

• podatci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika

 

Članak 230.

            Podatke i isprave koje se smatraju poslovnom tajnom, dužni su čuvati svi radnici Škole, bez obzira na koji su način saznali za te podatke ili isprave.

            Obveza čuvanja poslovne tajne obvezuje radnike i nakon prestanka rada u Školi.

            Obveza čuvanja poslovne tajne ne odnosi se na davanje podataka u sudskom i upravnom postupku.

 

 

 

 

 

XXIV. ZAŠTITA OKOLIŠA I POTROŠAČA

 

Članak 231.

            Radnici Škole imaju pravo i dužnost svakodnevno osigurati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okoliša te sprječavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode, bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti ili dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.

            Zaštita čovjekova okoliša razumijeva zajedničko djelovanje radnika Škole, učenika i građana na čijem području Škola djeluje.

            Škola će u izvođenju odgojno-obrazovnih programa posebnu pozornost posvetiti odgoju učenika u vezi čuvanja i zaštite čovjekova okoliša odnosno s obvezama, pravima i zaštitom potrošača

 

 

 

XXV. IMOVINA ŠKOLE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

 

Članak 232.

            Imovinu Škole čine nekretnine, pokretnine, potraživanja i novac. O imovini Škole dužni su se skrbiti svi radnici Škole.

 

Članak 233.

            Za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz proračuna Republike Hrvatske,  iz proračuna Bjelovarsko – bilogorske županije, proračuna Općine Kapela, od roditelja učenika za posebne usluge i aktivnosti Škole,  od prodaje roba i usluga te donacija.

            Škola se ne može financirati iz sredstava političkih stranaka.

Prihodi i primici te rashodi i izdatci utvrđuju se Financijskim planom.

            Financijski plan može se tijekom godine mijenjati:

– ako se prihodi ne ostvaruju prema planu

– ako nastane potreba za promjenom plana prihoda i rashoda

 

                                         Članak 234.

            Naredbodavac za izvršavanje financijskog plana je ravnatelj.

            U svezi s financijskim poslovanjem Škole ravnatelj je ovlašten i odgovoran:

• za zakonito, učinkovito, svrhovito i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima
• za planiranje i izvršavanje dijela proračuna
• za ustroj te zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva
• za potpisivanje i pravodobnu predaju financijskih izvještaja

 

Članak 235.

            Škola je dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva proračunskih korisnika.

            Poslove iz stavka 1. ovog članka obavlja računovodstvena služba Škole.

 

Članak 236.

            Polugodišnji obračun financijskog plana kalendarske godine i godišnji obračun financijskog plana za prethodnu  kalendarsku godinu donosi Školski odbor.

 

Članak 237.

            Ako Škola na kraju kalendarske godine ostvari dobit, dobit će upotrijebiti za obavljanje i razvoj svoje osnovne djelatnosti u skladu s Osnivačkim aktom  odnosno odlukom Osnivača.

            Ako Škola na kraju kalendarske godine iskaže gubitak u financijskom poslovanju, gubitak će se namiriti  u skladu s odlukom Osnivača.

 

 

 

XXVI. RAD KOLEGIJALNIH TIJELA

 

Članak 238.

            Školski odbor, Učiteljsko vijeće, Razredno vijeće, Vijeće roditelja, Knjižnični odbor (u daljnjem tekstu: Kolegijalna tijela) rade na sjednicama.

            Sjednice Kolegijalnih tijela održavaju se prema potrebi, odnosno u skladu s Godišnjim planom i programom rada Škole.

 

            Pravo nazočnosti na sjednici Kolegijalnog tijela imaju članovi Kolegijalnog tijela, ravnatelj i osobe koje predsjednik Kolegijalnog tijela pozove na sjednicu.

 

Članak 239.

            Nazočnost na sjednici obveza je članova Kolegijalnog tijela.

            Neopravdani izostanak radnika Škole sa sjednice Kolegijalnog tijela smatra se radnikovom povredom radne obveze.

 

Članak 240.

            Rad Školskog odbora  na sjednici uređuje se Poslovnikom o radu Školskog odbora

            Rad Učiteljskog vijeća, Razrednog vijeća, Vijeće roditelja, Knjižničnog  odbora utvrđuje se Poslovnikom o radu Kolegijalnih tijela.

            Odredbe poslovnika iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na rad radnih tijela i povjerenstava koja se osnivaju prema odredbama ovoga Statuta.

 

 

 

XXVII. OPĆI I POJEDINAČNI AKTI ŠKOLE, PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

 

Članak 241.

            Opći akti Škole su: Statut, pravilnik, poslovnik te odluke o kojima se na opći način uređuju odnosi u Školi.

 

Članak 242.

      Pored Statuta Osnovna škola Mirka Pereša ima ove opće akte:

• Pravilnik o radu
• Pravilnik o zaštiti na radu
• Pravilnik o zaštiti od požara
• Pravilnik o radu školske knjižnice
• Pravilnik o kućnom redu
• Poslovnik o radu Školskog odbora
• Poslovnik o radu kolegijalnih tijela
• Pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih

      proizvoda za zdravlje

• Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog gradiva, s posebnim popisom arhivskog i registraturnog gradiva OŠ Mirka Pereša s rokovima čuvanja
• Odluku o etičkom kodeksu neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
• te druge opće akte koje donosi Školski odbor, sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona i ovim Statutom

 Članak 243.

            Opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči u sjedištu Škole i na web stranici Škole.

            Opći akti primjenjuju se od dana njihova stupanja na snagu, osim ako aktom nije kao dan početka primjene određen neki kasniji dan.

            Statut Škole i Pravilnik o radu stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči, a u pojedinim aktima aktom može se odrediti i  kraći rok njegova stupanja na snagu.

Opći akti se mogu mijenjati odnosno dopunjavati na način i po postupku po kojem su i doneseni.

 Članak 244.

            Autentično tumačenje odredaba općeg akta daje Školski odbor.

 Članak 245.

            Tajnik Škole dužan je dati na uvid i kraće korištenje opće akte Škole svakom radniku u svrhu ostvarivanja traženog prava.

            Opći akti ne mogu se iznositi izvan prostora Škole.

Članak 246.

            Pojedinačne akte kojima se odlučuje o pojedinim pravima i obvezama učenika i radnika, donose kolegijalna tijela i  ravnatelj.

Pojedinačni akti stupaju na snagu i izvršavaju se nakon donošenja, osim ako provođenje tih akata nije uvjetovano konačnošću akta, nastupom određenih činjenica ili istekom određenog roka.

 

Članak 247.

Škola je obvezna voditi pedagošku dokumentaciju i propisane evidencije sukladno zakonskim odredbama i provedbenih propisa kojima se uređuje djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i za provođenje programa Predškole sukladno propisima predškolskog odgoja.

 

 

 

XXVIII. NADZOR

 

Članak 248.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Škole obavlja Ured državne uprave Bjelovarsko – bilogorske županije za obrazovanje i sport sukladno zakonskim odredbama.

 

 

 

Članak 249.

Inspekcijski nadzor u Školi obavlja prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

Članak 250.

Nadzor nad stručnim radom Škole obavljaju tijela određena zakonom odnosno drugim propisima.

 

Članak 251.

Financijski nadzor i kontrolu financijskog poslovanja obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Bjelovarsko – bilogorska županija i druge nadležne institucije i službe sukladno zakonskim odredbama.

 

 

 

XXIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 252.

            Ovaj Statut donosi Školski odbor uz prethodnu suglasnost Bjelovarsko- bilogorske županije.

Članak 253.

            Opće akte usklađene s ovim Statutom Škola će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta.

            Do donošenja općih akata iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe postojećih općih akata koje nisu u suprotnosti s ovim Statutom.

 

Članak 254.

            Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Škole.

 

  Članak 255.

            Ovaj Statut se može mijenjati odnosno dopunjavati na način i po postupku po kojem je i donijet.

 

Članak 256.

            Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Škole  od  24. 11. 2011. godine (Klasa: 003-05/11-01/02, Urbroj:2103-41-01/11-2).

Prijedlog ovog Statuta je razmatran na XXXVIII. sjednici Školskog odbora održanoj 30. listopada 2012. godine.

 

Klasa: 003-05/12-01/01

Urbroj: 2103-71-05-12-01      

 

Kapela, 28.12.2012.                                                         

 

 

Ovaj Statut Osnovne škole Mirka Pereša objavljen je na oglasnoj ploči Osnovne škole Mirka Pereša dana 31. prosinca 2012. godine.

Statut je stupio  na snagu 08. siječnja 2013. godine.

PRAVILNIK O PRAĆENJU I PRAVDANJU IZOSTANAKA UČENIKA

Pravilnikom o opravdavanju izostanaka (u daljnjem tekstu: Pravilnik) određuje se način praćenja i pravdanja izostanaka učenika. Pravilnik sadrži precizno definirane specifične izostanke, mjere za suzbijanje neopravdanih izostanaka s nastave i načine sprječavanja takvih izostanaka, ali i poticajne mjere za učenike koji ne izostaju s nastave.

 

Praćenje izostanaka učenika podrazumijeva bilježenje učeničkih izostanaka na svakom nastavnom satu, koje vrši nastavnik. Opravdavanje učeničkih izostanaka podrazumijeva utvrđivanje razloga izostanaka i bilježenja (ne)opravdanosti razloga izostanaka što radi razrednik u suradnji s roditeljima / starateljima.

Opravdanim izostancima smatraju se bolest učenika/učenice, smrtni slučaj u obitelji, iznimne obiteljske prilike (bolest člana obitelji), problemi u prometu, elementarne nepogode i drugi opravdani razlozi.

• Osim navedenih izostanaka, mogu postojati i neki drugi, posebni razlozi opravdanog izostajanja učenika/ učenica iz škole, o čemu odlučuje Razredno vijeće odjeljenja koje pohađa dotični učenik.

 

Roditelji/staratelji su odgovorni za učenikovo redovno pohađanje nastave, dužni su obavijestiti školu o razlozima izostanka učenika, te su dužni pravodobno opravdati izostanak učenika (usmeno ili pismeno)

 

U slučaju bolesti učenika ili nekog drugog opravdanog razloga zbog kojih učenik treba izostati iz škole dulje od tri (3) dana, roditelj ili skrbnik je dužan isti ( dan telefonom u 7.45 ) ili naredni dan ( pismeno ) od nastupanja bolesti ili opravdanog razloga obavijestiti školu osobno, o odsustvu učenika s nastave.

 

Roditelj ili staratelj je dužan osobno donijeti ili poslati poštom liječničku ispričnicu u roku od pet

(5) radnih dana od dana povratka učenika na nastavu. U protivnom će se izostanak učenika smatrati neopravdanim.

• Razrednik može iznimno opravdati izostanke naknadno i nakon 5 radnih dana, ako su roditelji-staratelji bili u nemogućnosti kontaktirati školu, o čemu trebaju imati valjani

 

Učenici čiji roditelji ne opravdaju izostanke s nastave u roku od deset (10) radnih dana dobit će neopravdane sate.

 

Iako je izričito navedeno da izostanke opravdava roditelj osobno ili slanjem ispričnice poštom, učenik može i sam donijeti liječničku potvrdu. U tom slučaju na poleđini liječničke potvrde mora se potpisati i roditelj.

• Potpis roditelja se zahtijeva kako bi se izbjeglo krivotvorenje liječničkih potvrda od strane učenika.
• Sve liječničke potvrde koje učenik sam donese, a na poleđini nemaju potpis roditelja, smatrat će se krivotvorenima.
• Svi sati koji se pokušaju opravdati krivotvorenom liječničkom potvrdom neće biti ispričani, a krivotvorene potvrde prijavit će se nadležnim tijelima.
• Svim učenicima koji donesu lažnu liječničku potvrdu, bit će izrečena pedagoška mjera opomene pred isključenje.

 

RODITELJI:

Roditelj tijekom jedne školske godine usmenom isprikom može ispričati izostanak učenika/ učenice najviše tri puta, odnosno, najviše za tri radna dana.

 

Mogućnost da roditelj ispriča učenika/učenicu zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga postoji samo ako se radi o izostanku od jednog (1) radnog dana, a ukoliko se radi o tri (3) uzastopna dana, da bi se izostanak ispričao, potreba je liječnička ispričnica ili druga odgovarajuća dokumentacija koja ovisi o razlogu izostanka i koja dokazuje opravdanost izostanka.

Roditelj ispričava učenikov izostanak razredniku u vrijeme zakazanih informacija za učenike.

Roditelj ne može osobno ispričati izostanak učenika za onaj dan kada se pisala pisana provjera znanja već je za taj dan potrebna liječnička ispričnica.

 

Za učenike koji imaju više od 16 neispričanih sati, ispričnice, bez iznimaka, mora donijeti roditelj.

 

Ako roditelj zanemaruje svoje obveze, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole.

 

Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

 

RAZREDNICI:

Razrednik može opravdati, u dogovoru s roditeljem i prema vlastitioj procjeni, ukupno do tri (3) dana izostanke učenika bez liječničke ili slične potvrde.

 

Razrednik/ca je dužan u roku od pet dana pismeno izvijestiti roditelja, odnosno staratelja, da učenik/učenica ne dolazi na nastavu. Preslik pismene obavijesti razrednik/ca je dužan pohraniti u dosje učenika.

 

Pod neredovitim dolaženjem smatra se neopravdani izostanak tri (3) dana uzastopce ili pet (5) dana s prekidima tijekom jednog mjeseca.

 

O učenicima koji ne pohađaju školu ili je ne pohađaju redovito, ravnatelj je dužan izvijestiti Centar za socijalnu skrb u roku od 7 dana od dana saznanja o neizvršavanju obveza.

 

NASTAVNICI:

Izostanak učenika/ učenica s pojedinog sata dopušta predmetni nastavnik/ nastavnica.

 

Učenik kojeg treba drugi nastavnik sa sata može biti pušten samo uz dogovor i suglasnost oba nastavnika te ga tada nije nužno upisati u dnevnik.

 

Zatraži li učenik prijevremeni odlazak s nastave iz zdravstvenih razloga, učenik može otići iz Škole, odnosno nastave ili drugog odgojno-obrazovnog rada po odobrenju učitelja, razrednika, pedagoga ili ravnatelja o čemu se telefonski obavještava roditelja / staratelja.

 

Izostanak učenika/ učenica s nastave tijekom dana odobrava i opravdava razrednik/razrednica, a u slučaju odsutnosti razrednika/razrednice stručni suradnik / stručna suradnica ili ravnatelj / ravnateljica.

 

POSEBNI RAZLOZI IZOSTAJANJA:

 

Specifični izostanci

Sve izostanke, osim bolesti učenika, roditelj mora najaviti unaprijed i pismeno zatražiti dopuštenje. Tako učenik može izostati s nastave prema odobrenju:

• nastavnika s njegovog sata (u hitnim slučajevima, kada se ne može kontaktirati razrednik, pedagog ili ravnatelj)
• razrednika (do 3 radna dana)
• ravnatelja (do 7 radnih dana)
• učiteljskog vijeća (do 15 radnih dana)

Učenik koji zbog izvanškolskih aktivnosti (kao što su sportske u okviru sportskih klubova, obveza u glazbenoj/plesnoj školi ili kulturno-umjetničkomdruštvu i si.) neće nazočiti nastavi dužan je izostanak unaprijed najaviti razredniku, a roditelj mora donjeti potvrdu kluba ili škole o izostanku ili rasporedu utakmica, treninga i dr.

 

Učenik koji ima dogovoren specijalistički liječnički pregled dužan je izostanak unaprijed najaviti razredniku i priložiti liječničku ispričnicu.

 Učenici/ učenice koji odlaze na specijalističke preglede koji se unaprijed zakazuju trebaju nastojati da se ti pregledi dogovaraju u vrijeme kada nemaju nastavu. Ukoliko nije moguće dogovoriti termin liječničkog pregleda izvan nastave – učenik/učenica je obvezna unaprijed razredniku/razrednici, a ako to nije moguće – predmetnom nastavniku/nastavnici najaviti izostanak i dokazati da se radi o specijalističkom liječničkom pregledu (npr. narudžbom ili upisnim terminom od liječnika), a nakon pregleda donijeti liječničku ispričnicu.

Redovni posjeti liječniku (opće medicine, zubaru i sl.) koji se mogu zakazati izvan nastave, nisu opravdani razlozi izostanka.

 

Izbjegavanje provjere znanja

Učenik za kojega postoji opravdana sumnja da izbjegava najavljenu provjeru znanja bit će usmeno ili pismeno ispitan prvi ili najkasnije drugi sat nakon termina redovne provjere.

 

Učenik koji nije nazočan nastavi ni u tim terminima odgovarat će, usmeno ili pismeno, bez najave, na satu koji odredi predmetni nastavnik.

 

Učenik, za koga se utvrdi da sustavno izbjegava najavljenu provjeru znanja, bit će usmeno ili pismeno ispitan, bez najave, na bilo kojem satu po povratku u školu.

 

Ciljani izostanci.

Ako učenik često izostaje po jedan dan tjedno ili određene dane u tjednu, roditelj je dužan osobno pravdati izostanak, uz obvezno predočenje liječničke potvrde. Rok za opravdanje tih izostanaka je pet (5) radnih dana.

 

Takvog učenika razrednik će uputiti na razgovor stručnom suradniku ili ravnatelju Škole. Prema procjeni razrednika razgovoru će nazočiti i roditelj.

 

POTICAJNE MJERE

Učenik koji nije izostao niti jedan sat tijekom nastavne godine, koji je postigao najmanje vrlo dobar uspjeh i nema izrečenu ni jednu od pedagoških mjera, oslobođen je redovnog pohađanja nastave u zadnjem nastavnom tjednu u dogovoru s predmetnim nastavnicima.

 

Učenik koji nije izostao niti jedan nastavni sat, bit će javno i pismeno pohvaljen.

 

Ravnatelj Škole će nagraditi razredni odjel s najmanjim brojem izostanaka po učeniku. O vrsti nagrade odlučit će ravnatelj u dogovoru s Razrednim vijećem.

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, NN 112/2010; https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html

Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama, NN 82/2019; https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_09_82_1709.html

 

PRAVILNIK

O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

~ pročišćena verzija ~

Članak 1.

• Ovim Pravilnikom utvrđuju se metode, načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, postignuća za učenike u

osnovnim i srednjim školama, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja tijekom školske godine te prava obveze roditelja/skrbnika (u daljem tekstu: roditelja).

• Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za osobe u muškome rodu, neutralni su i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.

Definicije pojmova

• Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces

vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju.

Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.

• Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim i međupredmetnim kurikulumima, nastavnim programima te strukovnim i

 

školskim kurikulumima. Uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.

• Provjeravanje je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.
• Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.

 

 

Članak 3.

Metode i elementi vrednovanja

• Metode i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja proizlaze iz nacionalnoga, predmetnih i

međupredmetnih kurikuluma, nastavnih programa, strukovnih kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

• Postignuća učenika pri izradi uratka, praktičnoga rada, pokusa, izvođenja laboratorijske i druge vježbe, nastupa (umjetničke: glazbene, plesne i likovne škole), vrednuju se različitim metodama u skladu s predmetnim kurikulumima.
• Metode i elemente vrednovanja u umjetničkim školama određuju stručna

povjerenstva umjetničkih škola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javnim i internim nastupima te godišnjim ispitima.

Članak 4.

Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja provode učitelji/nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakome učeniku jednaku priliku.

Članak 5.

Vrednovanje postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija učenika s teškoćama

• Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.
• Metode, načine i postupke vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika.
• Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.

 

• Metode, načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja.
• Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.
• Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim timom.
• Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim

Članak 6.

Uvodno ili inicijalno provjeravanje

• Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine – u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu – provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.
• Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se brojčano te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Članak 7.

Usmeno provjeravanje

• Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija, ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne
• Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.
• U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.

 

Članak 8.

Pisano provjeravanje

• Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka, a provode se kontinuirano tijekom nastavne

 

• Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja i odgojno-

obrazovnim ishodima koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere.

 

• U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.

 

• Učitelj/nastavnik obavezan je najaviti pisanu provjeru najmanje mjesec dana prije provjere te termin provjere upisati u Razrednu knjigu.

 

• Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pisane provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.

 

Članak 9.

Ponavljanje pisane provjere znanja

• Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i o njima dati povratnu informaciju učenicima.
• U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.
• Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što učitelj/nastavnik utvrdi neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika, odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja.

Članak 10.

~ obrisano ~

Članak 11.

Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta

• Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih kompetencija, ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

 

• Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

Članak 12.

Prava i obveze učitelja/nastavnika

• Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom nastavne godine dužan upoznati učenike s elementima vrednovanja, odgojno-obrazovnim ishodima, kompetencijama, razinom dobar ostvarenosti iz kurikuluma nastavnog predmeta, planiranim metodama vrednovanja te planiranoj učestalosti vrednovanja, a vrednovanje postignuća učenika s teškoćama dužan je uskladiti s preporukama stručnih
• U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu školovanju.
• Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području.
• Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji poučava nastavni predmet.
• Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).
• Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku.
• Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući
• Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.
• U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno
• Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore. Termini se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole.

 

Članak 13.

Prava i obveze učenika

• Učenik ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i postupke vrednovanja od svakoga učitelja/nastavnika za svaki nastavni predmet.
• Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi.
• Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, učitelj/nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili učiteljskome/nastavničkome vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.

 

 

Članak 14.

Prava i obveze roditelja

• Roditelj ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet.
• O metodama, načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima.
• Roditelj je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom.
• Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organiziranim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom ili predmetnim učiteljem/nastavnikom.
• Roditelj ima pravo izvijestiti ravnatelja ako mu razrednik ili predmetni učitelj/nastavnik odbija dati pravodobne i potrebne obavijesti o uspjehu njegovoga
• Roditelj/i ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju učenika koje podnose ravnatelju i/ili vijeću roditelja.
• U posljednja dva tjedna prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.

Članak 15.

Prava i obveze razrednika

• Razrednik je dužan na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o odredbama ovoga Pravilnika, a na prvome nastavnome satu učenike.

 

• Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik, a termini informativnih razgovora objavljuju se javno na mrežnim stranicama škole.
• Razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu informacija između roditelja i učitelja/nastavnika, stručne službe i ravnatelja.
• Razrednik je dužan jednom tjedno organizirati individualni informativni razgovor za roditelje na kojemu izvješćuje roditelja o postignutim razinama kompetencija, ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda njegovoga djeteta kroz sve nastavne predmete, izostancima i vladanju.

 

 

Članak 16.

Prava i obveze ravnatelja

• Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve učitelje/nastavnike i stručne suradnike o odredbama ovoga Pravilnika.
• Ravnatelj i stručna služba škole dužni su tijekom nastavne godine pratiti provođenje ovoga Pravilnika.
• Ravnatelj je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijeća roditelja koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke.

 

 

Primjenjuje se od 6. rujna 2019. u svim osnovnim i srednjim školama.

Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama

 

1.  Uvod

 

Ovaj protokol izrađen je s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, odnosno osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima (u daljnjem tekstu: školska ustanova), zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.

 

Pravila definirana ovim Protokolom odnose se na sve osobe za vrijeme boravka u školskoj ustanovi uključujući učenike, radnike, roditelje ili skrbnike (u daljnjem tekstu: roditelji) i druge vanjske posjetitelje.

 

Svi učenici, radnici, roditelji i drugi vanjski posjetitelji dužni su biti upoznati s ovim Protokolom te se istog pridržavati, a njegova provedba zahtijeva suradnju svih dionika i uključenih strana.

 

Školske ustanove su dužne uskladiti svoje interne dokumente (kućni red školske ustanove, interni protokoli o postupanju u slučaju kriznih situacija i sl.) s ovim Protokolom.

 

Ako škola djeluje na više lokacija i/ili dijeli prostor sa subjektima kao što su fakulteti ili druge institucije, upravljanje sigurnošću ulaza i izlaza zahtijeva dodatnu koordinaciju i prilagodbu koja će omogućiti dosljedno i sigurno provođenje protokola na svim lokacijama i u specifičnim situacijama.

 

2.  Kontrola pristupa prostorima školske ustanove

 

• Zaključavanje i nadzor ulaza u prostore školske ustanove

U suradnji sa svojim osnivačima, školske ustanove dužne su žurno provjeriti i osigurati tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata u školsku ustanovu, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti svih sigurnosnih sustava vezanih uz ulazna vrata.

 

Ulazna vrata školske ustanove, kao i svi ostali ulazi ili izlazi, trebaju biti zaključani tijekom cijelog radnog vremena na način da su osigurani evakuacijski izlazi, osim u posebnim okolnostima koje odobri ravnatelj. U svrhu ulaska učenika u školsku ustanovu prije početka i izlaska nakon završetka nastavnoga dana, vrata mogu biti otključana u načelu 30 minuta prije početka nastave i 15 minuta nakon završetka nastave sukladno organizaciji rada pojedine školske ustanove.

Uz obvezu određivanja dežurstva sukladno čl. 70. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i čl. 17. Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školsku ustanovu tijekom radnog vremena školske ustanove sukladno Godišnjem planu i programu rada.

 

U slučaju uočavanja neuobičajenog ponašanja osoba u prostorima školske ustanove, dežurni radnici dužni su o tome odmah obavijestiti ravnatelja ili osobu koja ga mijenja.

U slučaju uočavanja protupravnog ponašanja ili ponašanja kojim se ugrožava sigurnost osoba u školskoj ustanovi, žurno će se o tome obavijestiti i policija.

 

2.2.  Ulasci i izlasci tijekom odmora učenika

Tijekom malog odmora učenicima nije dopušteno napuštanje školske ustanove. Tijekom velikog odmora učenicima osnovne škole nije dopušten izlazak izvan vanjskih prostora školske ustanove.

 

2.3.  Ulazak roditelja i drugih vanjskih posjetitelja u školsku ustanovu

Školska ustanova je dužna odrediti pravila i način najavljivanja posjeta i ulaska u školsku ustanovu.

 

U slučaju više postojećih ulaza u školsku ustanovu, školska ustanova je dužna odrediti jedinstveni ulaz za sve roditelje i posjetitelje.

 

Roditelji mogu ulaziti u školsku ustanovu samo u dogovorenom terminu uz prethodnu najavu ili na poziv od strane školske ustanove, o čemu se obavještava radnik na ulazu u školsku ustanovu.

 

Roditelji koji dolaze na informativne razgovore s razrednicima obvezni su poštovati raspored koji objavljuje školska ustanova.

 

Radnik školske ustanove dužan je preuzeti stranku na ulazu te nakon sastanka ispratiti stranku iz školske ustanove.

 

Radnik školske ustanove obvezan je provjeriti identitet osobe koja ulazi u školsku ustanovu uvidom u osobnu iskaznicu ili drugi odgovarajući dokument s fotografijom osobe. Osobi koja to odbije neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

 

U slučaju održavanja roditeljskog sastanka, razrednik prisutne roditelje dočekuje na ulazu školske ustanove i vodi do učionice, a nakon završetka roditeljskog sastanka razrednik prati roditelje do izlaza.

 

Svi posjetitelji koji nisu radnici ili učenici školske ustanove moraju biti evidentirani i u pratnji radnika školske ustanove upućeni na dogovoreno mjesto i ispraćeni iz školske ustanove.

2.4.  Pregled osoba i predmeta učenika i drugih posjetitelja školskih ustanova

Radnik školske ustanove koji je zadužen za poslove nadzora ulaza u prostore školske ustanove, radi zaštite sigurnosti, može izvršiti sigurnosne preglede:

• učenika i njihovih predmeta (odjeća, torba i )
• drugih osoba koje ulaze u školsku ustanovu i njihovih predmeta (torbe i ).

Sigurnosni pregled učenika i njihovih predmeta mogu provoditi i odgojno-obrazovni radnici tijekom održavanja nastave.

 

Predmeti pogodni za nanošenje ozljeda ili drugi nezakoniti predmeti privremeno će se zadržati, a o njihovu pronalasku obavijestit će se ravnatelj, stručne službe, roditelji i policija kada su za to ispunjeni uvjeti za policijsko postupanje.

Osobama koje ne dopuštaju obavljanje pregleda neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

 

3.  Edukacija i informiranje učenika, radnika i roditelja

 

Školska ustanova je dužna sve svoje radnike i učenike informirati o ovom Protokolu i pravilima ponašanja u školskoj ustanovi, kao i redovito informirati roditelje o sigurnosnim mjerama i procedurama.

 

Školska ustanova je obvezna provoditi simulacije evakuacije i drugih kriznih situacija najmanje dva puta godišnje. Preporučuje se uključivanje roditelja u radionice i simulacije sigurnosnih procedura.

 

Školske ustanove su obvezne surađivati s lokalnom zajednicom na dodatnom osiguranju školskog okruženja.

 

Jasan i učinkovit sustav komunikacije s roditeljima i vanjskim službama od ključne je važnosti za brzu i koordiniranu reakciju u slučaju krizne situacije u školi. Ovaj sustav treba biti unaprijed definiran, testiran i poznat svim dionicima.

 

Škola će sastaviti popis svih relevantnih hitnih brojeva (policija, hitna pomoć, vatrogasci) i postaviti ga na vidljivo mjesto.

 

4.  Uspostava sigurnosnog tima

 

Svaka školska ustanova formirat će školski sigurnosni tim koji se sastoji od ravnatelja, pedagoga/psihologa, učitelja/nastavnika i drugih radnika te predstavnika roditelja, a koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera.

 

Na sastanke sigurnosnog tima mogu biti pozvani predstavnici osnivača školske ustanove, policije, civilne zaštite, socijalnog rada, zdravstva i drugih relevantnih dionika.

 

5.  Međuresorna suradnja

Radi ostvarivanja sigurnosti, suradnja s lokalnom policijskom postajom i drugim relevantnim dionicima obvezan je i ključni element sigurnosnog sustava školske ustanove. Takva suradnja omogućuje pravodobno prepoznavanje potencijalnih sigurnosnih rizika te osigurava dodatnu potporu u rješavanju specifičnih izazova.

 

Obvezno je održavanje redovitih koordinacijskih sastanaka s lokalnim timovima proizišlim iz Sporazuma o međuresornoj suradnji i koordinaciji u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na lokalnoj razini i Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (u daljnjem tekstu: lokalni timovi).

 

Nastavlja se provedba zajedničkih preventivnih i edukativnih projekata i aktivnosti radi podizanja svijesti učenika i radnika školske ustanove o odgovornom ponašanju i važnosti pridržavanja sigurnosnih pravila.

 

6.  Evaluacija i unapređenje internih protokola školske ustanove

 

Svaka školska ustanova u suradnji s osnivačem i lokalnim timovima u obavezi je, u roku od 90 dana od donošenja ovog Protokola, izraditi Procjenu postojećeg stanja i analizu rizika temeljem koje će se izraditi Plan sigurnosti školske ustanove, odnosno definirati mjere sigurnosti i zaštite školske ustanove, a najkasnije do kraja nastavne godine 2024./2025.

 

Školske ustanove su dužne redovito pratiti učinkovitost mjera sigurnosti koje su definirane internim aktima školske ustanove te je nužna periodična revizija mjera sigurnosti na temelju povratnih informacija od radnika, učenika i roditelja ili novih okolnosti.

 

U suradnji sa svojim osnivačem škola može osigurati i druge sigurnosne mjere, primjerice angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa.

 

7.  Završne odredbe

 

Školska ustanova je dužna osigurati zaštitu prava propisanih Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama, zakonima, provedbenim propisima, kao i provedbu programa kojim se promiče zaštita učenikovih prava, sigurnost i zdravlje učenika i radnika.

 

Zakonskim i podzakonskim aktima propisano je i provođenje i postupanje, kao i vođenje određenih evidencija iz područja zaštite na radu – Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14; 118/14, 94/18, 96/18) te pravilnicima koji proizlaze iz njega.

 

Ovaj Protokol temelji se na Ustavu Republike Hrvatske, Konvenciji o pravima djeteta te na pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske. Obveza zaštite prava učenika propisana je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20,

151/22 i 156/23).

 

Način postupanja odgojno-obrazovnih radnika u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te obveza prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima regulirani su:

 

• Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19,

64/20 i 151/22 i 156/23)

• Kaznenim zakonom (Narodne novine, 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19)
• Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, 70/17)
• Zakonom o elektroničkim medijima (Narodne novine, 111/21)
• Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (Narodne novine, br. 132/13)
• Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, br. 94/15, 3/17)
• Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, br. 24/15)
• Sporazumom o međuresornoj suradnji i koordinaciji u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na lokalnoj razini (MUP, MDOMSP, MP, MIZ, MZO, MHB, )
• Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (Vlada RH, )

 

• Protokolom o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece (Vlada RH, )
• Protokolom o pokretanju psiholoških kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2015.)
• Protokolom o postupanju u slučaju seksualnog nasilja (Vlada RH, )
• Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji (Vlada RH, )
• Smjernicama za postupanje školskih ustanova u slučajevima ugroze s neželjenim posljedicama (MZO, 2023.)
• Uputama o postupanju u slučaju neovlaštenog ulaska stranih osoba u prostore školskih ustanova (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2017.)
• te drugim važećim zakonskim i podzakonskim aktima i dokumentima koji se odnose na sigurnost u školskim ustanovama.

 

Mjere definirane ovim Protokolom odnose se na sve osobe za vrijeme boravka u školskoj ustanovi, uključujući učenike, radnike, roditelje i druge vanjske posjetitelje te osobe koje, sukladno ugovoru, koriste prostore školskih ustanova za sportske, edukativne, poslovne ili druge svrhe (npr. škole stranih jezika, sportske udruge, umjetničke škole i sl., u daljnjem tekstu: ugovorni korisnici). Školska ustanova će s osnivačem odrediti uvjete provođenja Protokola koji se odnose na ugovorne korisnike.

 

Ravnatelj je dužan informirati radnike školske ustanove i ugovorne korisnike o mjerama ovog Protokola. Razrednici su obvezni informirati učenike i njihove roditelje.

 

 

 

 

 

 

 

Zagreb, 2. siječnja 2025.